Neprikosnoveni prvak među namirnicama

Izreka „Svako jutro jedno jaje, organizmu snagu daje“ je po ko zna koji put ponovo potvrđena. Premda se u jednom periodu osporavala, dokazano je ipak kako ista sadržava bit zdravog života, jer jaja, prema najnovijim saznanjima, spadaju u kategoriju superhrane.

To znači da su jaja jedna od nutritivno najbogatijih namirnica, da poboljšavaju opće zdravstveno stanje, da su učinkovita u borbi s viškom kilograma, kao i to da njihov ograničen unos ne povećava razinu lošeg kolesterola u organizmu. Jaja imaju vrlo malo kalorija, ali su bogat izvor proteina i vitamina, posebice vitamina D, B12 i selena. No sve to vrijedi samo ako se konzumiraju u ograničenim količinama – 1 do 2 jaja na dan. Protivnici jaja govore kako je problem s jajima velika količina kolesterola, navodi e-zena.com.

No, najnovija istraživanja ukazuju na činjenicu kako su jaja više korisna nego štetna. Istina je kako 1 jaje u sebi sadrži oko 300 mg kolesterola, ali ono također sadrži i lecitin koji suzbija štetno djelovanje kolesterola i pospješuje njegovu eliminaciju iz tijela.Prilikom konzumacije jaja, potrebno je znati kako ih je najbolje kombinirati s povrćem, jer povrće usporava apsorpciju kolesterola. Osim toga, istraživanja su dokazala da bjelanjak ne sadrži kolesterol, a savršen je izvor aminokiselina.

Kada kupujemo jaja potrebno je birati ona koja imaju pravilan oblik, i nisu previše šiljasta, deformirana ili prljava. Ako su prljava, ne bi ih smjeli prati, već ih očistiti suhom krpom, kako bakterije preko porozne ljuske ne bi ušle u unutrašnjost jaja.

Također, potrebno je obratiti pozornost na oznake kvalitete: trebali bi uzimati isključivo jaja označena kvalitetom A, jer se slovom A označavaju svježa jaja, dok slovo B označava rashlađena jaja koja su mogla biti u hladnjaku i po 6 mjeseci prije nego su stigla na tržište. Ljudi često brkaju oznake kvalitete s oznakama klase. Svježa jaja A kvalitete podijeljena su u sedam klasa – SS, S, A, B, C, D, E – između kojih je razlika u po 5 grama težine, pri čemu je SS najkrupnije jaje i teži više od 70 g, a E ima manje od 45 g.

Što se tiče vrste jaja, u usporedbi s kokošjim, ista količina prepeličjih jaja sadrži čak dvostruko više željeza, trostruku količinu folne kiseline esencijalnih aminokiselina, a ima više i vitamina A, kalcija, te vitamina iz skupine B. Prepeličja jaja su dobra u liječenju astme, anemije te kod podizanja imuniteta. Guščja, pačja i pureća jaja su veća od kokošjih, sadrže više masti i kolesterola, kao i proteina u bjelanjku.

Što se tiče pripreme jaja dobro je znati kako 2 sata nakon kuhanja, jaja treba staviti u frižider gdje mogu ostati svježa i do tjedan dana. Zahvaljujući ljusci, jaja zadržavaju svu hranljivu vrijednost kada su kuhana, ali prilikom prženja na visokoj temperaturi, uništava se otprilike 1/10 bjelančevina. Svoju hranjivu vrijednost puno više zadržavaju ako se prže na temperaturi od 126 stupnjeva, odnosno na ulju koje je zagrijano do te mjere da se počinje pušiti.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE