Nestašica kompjuterskih čipova: Svjetski problem

Godinama su čipovi ključni za fukcionisanje svih elektroničkih uređaja, od frižidera do balističkih projektila, ali su tek nedavno su došli u fokus svjetske javnosti. 

Vašington je demonstrirao moć američke industrije čipova 2018. godine kada je Ministarstvo trgovine Donalda Trampa (Trump) zabranilo kineskoj telekomunikacijskoj firmi ZTE da kupuje čipove dizajnirane u SAD. Ove su mjere umalo dovele tu kompaniju do gašenja.

Tehnološka nadmoć

No čipovi su počeli dominirati naslovnicama tek početkom 2021. godine kada je zbog posljedica pandemije došlo do svjetske nestašice poluprovodnika, koja je potaknula inflaciju i uzrokovala nestašice robe, od automobila do mobilnih telefona.

Kris Miler (Chris Miller), ekspert za pitanje nestašice čipova i profesor na Tufts Univerzitetu govori kako je jedan od razloga za pobjedu u Hladnom ratu upravo bila tehnološka nadmoć SAD čiji su oslonac bili poluprovodnici.

– Od najranijih dana Hladnog rata, Pentagon je posvećen primjeni kompjuterske snage u odbrambenim sistemima. Prva veća primjena čipova bila je u sistemima za navođenje projektila, ali danas se koriste u svemu, od komunikacija preko senzora do sredstava za elektronsko ratovanje – ističe Miler.

Danas se većina čipova proizvodi na Tajvanu, a Miler ističe kako je TSMC, najveća svjetska kompanija za proizvodnju poluprovodnika to postigla zahvaljujući velikom obimu proizvodnje i “izuzetnom preciznošću i kvalitetom”. Dodaje ukoliko bi se zbog eventualnog rata prekinula proizvodnja na Tajvanu “šteta bi se mjerila u stotinama milijardi dolara”.

Prebaciti većinu proizvodnje

Kina na sve načine pokušava dostići nivo proizvodnje sa Tajvana no kako ističe Miler i dalje su daleko iza njih, ali i iza SAD i Južne Koreje.

– Osim toga, sva proizvodnja čipova u Kini danas se oslanja na mašine uvezene iz inostranstva, uglavnom iz SAD, Nizozemske i Japana – dodaje Miler.

Američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) ima namjeru da prebaci većinu proizvodnje na tlo SAD a Miler podsjeća kako je 90 posto svjetske proizvodnje na Tajvanu te da bi diversifikacija proizvodnje bila dobra za svjetsku ekonomiju.

– To je izuzetno pametan potez iz ove perspektive. To objašnjava zašto SAD, Japan i Evropa pokušavaju ojačati svoj položaj u lancu opskrbe poluprovodnika – zaključuje Miler.

Avaz

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE