Neurohirurg svjetskog glasa Arnautović: Mladi stručnjaci ne bi se trebali dokazivati decenijama

Neurohirurg svjetskog glasa Arnautović: Mladi stručnjaci ne bi se trebali dokazivati decenijama

Kenan Arnautović je neurohirurg svjetskog glasa čiji je zavidni profesionalni put počeo u Sarajevu, a nastavio se u SAD-u. Za Klix.ba govorio je, između ostalog, o svom profesionalnom putu, zdravstvenom sistemu i vakcini protiv koronavirusa.

Kenan Arnautović je završio Medicinski fakultet u Sarajevu i specijalizaciju iz neurohirurgije, čiji je dio proveo i u Hanoveru. Pred kraj rata odlazi u SAD gdje nastavlja specijalizaciju na Univerzitetu Arkansas for Medical Sciences, a u Memphisu postaje šef Baptist instituta za neurološke nauke.

Redovni je profesor neurohirurgije na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tenesiju. Također, direktor je Internacionalnog programa Američke asocijacije neurohirurga, kao i potpredsjednik Svjetskog udruženja neurohirurga. Autor je tri knjige i 130 radova. Koautor je nekoliko vodećih neurohirurških časopisa među kojima su World Neurosurgery i Operative Neurosurgery.

Na samom početku razgovora Arnautović se osvrnuo na svoje početke i pojasnio kako za uspjeh uvijek treba više faktora.

“Za moj uspjeh u neurohirurškoj profesiji najzaslužnija je vrlo ozbiljna neurohirurška edukacija i praksa u SAD-u, u kojoj sam naučio vrhunske neurohirurške tehnike, ali i tamošnji medicinski sistem, s obzirom na to da su evropski i američki zdravstveni sistemi dosta različti. Naravno, iskustva koja sam stekao za vrijeme prve neurohirurške specijalizacije u Bosni također su pomogla”, kazao je.

Dobar specijalizantski program ključ uspjeha

Stručnjaci svjetskog glasa ljekari mogu postati radeći i u BiH. Ključ je, kako kaže Arnautović, postojanje dobrog specijalizantskog programa u matičnoj organizaciji, a zatim i dodatna edukacija barem 6-12, čak i 24 mjeseca u referentnom svjetskom centru.

“Smatram da nije dobar sistem u kojem je profesor najveći autoritet i neprikosnoven, a u isto vrijeme mlađi saradnici rade malo i moraju čekati decenije da se dokažu. Drugim riječima, mlade, dobro edukovane stručnjake morate ‘bacati u vatru’ rano. Moraju imati priliku, ali i odgovornost da postignu dobre rezultate u liječenju i tretmanu pacijenata”, pojašnjava.

Poredeći zdravstveni sistem u SAD-u i BiH, neurohirurg kao glavne razlike navodi finansijska sredstva i organizaciju.

“Oko 18 posto bruto dohotka u SAD ide u zdravstvo i to ogroman finansijski budžet. Također, organizacija je vrlo precizna, stoga i ne ovisi o pojedincu”, naglašava Arnautović.

Neurohirurg smatra da se u BiH postižu dosta dobri rezultati shodno uloženim sredstvima. Međutim, kako kaže, ljekari moraju biti mnogo više vrednovani. Veliki broj ljekara je posljednjih godina napustio BiH, a briga građana u BiH za budućnost zdravstvenog sistema je svakodnevna.

“Mislim da se građani ne trebaju brinuti za budućnost zdravstvene zaštite u BiH. Uvijek dolaze nove, talentovanije generacije ljekara, ali se oni moraju zadržavati pravilnim odnosom. Također, vrlo je važno cijeniti njihov rad i adekvatno finansijski vrednovati nijihove napore. Ako su nezadovoljni, dobri stručnjaci će lako naći posao u drugoj zdravstvenoj organizaciji u gradu, drugom kantonu, drugom entitetu, drugoj susjednoj ili udaljenoj drzavi”, naglasio je, ističući da princip tržišta radi vrlo dobro i u medicini.

Ljekari iz dijaspore pomažu zdravstvu u BiH

Arnautović pojašnjava da ljekari iz dijaspore često pomažu zdravstvu u BiH te naglašava da je ponosan što je pet neurohirurga iz Sarajeva, jedan iz Zenice i jedan iz Mostara u nekoliko proteklih godina provelo po dva mjeseca na edukaciji u njegovoj klinici.

“U BiH sam uradio petnaestak neurohirurških i spinalnih operacija potpuno besplatno, a uz to osigurao besplatne implante za te operacije u vrijednosti od nekoliko stotina hiljada dolara”, kazao je.

Arnautović se prisjetio ideje a potom i osnivanja BHAAAS-a s kolegama iz struke, ali i drugima prije nepunih petnaest godina.

“Danas kao običan član i bivši predsjednik ponosno gledam na organizaciju koja je u proteklih petnaestak godina postala jedna od najcjenjenijih naučnih organizacija u dijaspori. Uz to neurohirurška sekcija je jedna od najaktivnijih unutar BHAAAS-a, prvenstveno trudom docenta dr. Ibrahima Omerhodžića. Moje kolege iz BHAAAS-a su sigurno uradile mnogo više od mene u pomoći bh. zdravstvu”, kazao je.

Zaključio je da je ponosan na učešće u edukaciji mlađih kolega u neurohirurgiji i spinalnoj hirurgiji. Također, nada se da će mnogi od njih postati bolji hirurzi i od njega, jer je to i jedini cilj svake edukacije.

Svi ljudi bi se trebali vakcinisati protiv koronavirusa

Na kraju razgovora osvrnuli smo se i na vakcinaciju protiv koronavirusa koju je nedavno obavio.

“Imao sam u 24 sata osjećaj blage temperature, ali nisam imao stvarnu temperaturu. Taj osjećaj je nestao nakon 24 sata. Vakcina se izgleda veoma dobro toleriše i nisam vidio nikakve ozbiljne komplikacije do sada. Također, smatram da bi se svi ili bar većina ljudi trebali vakcinisati. Ako se vakciniše oko 70 posto čovječanstva, imat ćemo kolektivni imunitet i virus će nestati, odnosno bit će eliminisan”, istakao je.

Arnautović kaže da se nada da će vakcina uskoro biti dostupna i u BiH, ističući kako je proces vakcinacije cijelog društva relativno dug i traje najmanje šest mjeseci.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE