76007821841d28093e6bef8caedb1a56
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: Regija / Vijesti

Muslimani svijeta pa tako i Slovenije već drugi ramazan dočekuju u okolnostima pandemije što remeti tradicionalnu ramazansku atmosferu.

Nevzet ef. Porić, zamjenik muftije Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji, za Agenciju Anadolija govorio je o ramazanskim aktivnostima u džematima ovog mešihata, koji je sastavni dio Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, o nagradama za dizajn koje je dobila džamija u Ljubljani kao i pravima manjina.

Teravije u kućama

– Ramazanske aktivnosti u Mešihatu Islamske zajednice u Sloveniji usklađene su s odlukom Vlade Republike Slovenije u skladu s epidemiološkom situacijom. U odluci Vlade stoji da je moguće obavljanje vjerskih aktivnosti u vjerskim objektima pod uvjetom da je za svaku osobu osigurano 30 metara kvadratnih prostora kao i poštovanje svih ostalih mjera poput nošenja maski, dezinfekcija ruku pri ulasku i izlasku iz vjerskog objekta, minimalna distanca od 1,5 metra, nerukovanje itd.

Stoga je bila odluka Mešihata IZ-a u Sloveniji da se u Muslimanskom kulturnom centru Ljubljana i u džematu Maribor organizira klanjanje džume-namaza i teravih-namaza uz prisustvo 30 osoba – kazao je Porić.

Ovakve okolnosti zahtijevaju više zaduženja za imame zbog koordiniranja, a s druge strane i više solidarnosti među vjernicima kako bi svi imali priliku obaviti približno isti broj teravija, odnosno džuma-namaza.

– Imami uredno usklađuju i koordiniraju s džematlijama način prijavljivanja za obavljanje džuma-namaza i teravih-namaza. Na dnevnim namazima je također ograničen broj na 30.

Prošle godine u drugoj polovini ramazana džamije su bile otvorene dok je ove godine izgledno da će cijeli ramazan proći pod restrikcijama.

– Prošlogodišnji ramazan je bio mnogo lakši. Od polovine ramazana izvodili smo aktivnosti u džematima, jer su važile drugačije mjere. Ove godine je situacija znatno zahtjevnija i već se osjete posljedice epidemije koja traje više od godinu dana.

Prisutna je neizvjesnost kod ljudi, ali mi kao vjernici ne gubimo nadu u Allahovu milost i nadamo se da će epidemija uskoro proći te da ćemo se uskoro vratiti u situaciju u kojoj možemo obavljati svoju misiju i poslove na uobičajen način – poručio je.

Četiri nagrade za džamiju u Ljubljani

Džamija, odnosno Muslimanski centar u Ljubljani je nedavno dobila nagradu za dizajn što je već četvrta nagrada čime su muslimani unijeli novu vrijednost u slovensko društvo.

– Ljubljanska džamija primila je već četiri nagrade do sada. Prva je bila “Plečnikova nagrada” koja se dodjeljuje u Sloveniji slovenskim arhitektima. Druga nagrada bila je “Odprte hiše” ili u prijevodu otvorene kuće, treća je bila “Zlati svinčnik” ili u prijevodu zlatna olovka koju dodjeljuje Komora za arhitekturu u Sloveniji. Četvrta nagrada je nagrada svjetskog portala za arhitekturu ‘ArchDaily’ koja se dodjeljuje pomoću posjetilaca spomenutog web-portala – pojašnjava ef. Porić.

Izgradnja džamije u Ljubljani trajala je desetljećima, a nakon čekanja na mnogobrojne dozvole džamija je stavljena u funkciju u februaru prošle godine. Nažalost, okolnosti izazivane pandemijom su spriječile mnoge da posjete džamiju te su mnoge aktivnosti otkazane.

– Hvala dragome Bogu, gradnja Muslimanskog kulturnog centra okončana je krajem 2019. godine. Dobivene su sve upotrebne dozvole, a prva džuma-namaz je obavljena 7. februara 2020. godine. Ubrzo nakon toga dogodila se epidemija, a svečano otvorenje odgođeno je do daljnjeg – dodao je Porić.

Izgradnja džamije u Ljubljani ima suštinsku i simboličnu prekretnicu za sve muslimane u Sloveniji, jer ona predstavlja islam i muslimane.

– Džamija i Muslimanski centar u Ljubljani imaju svoju simboličku važnost i to je prekretnica u djelovanju IZ-a u Sloveniji. Izgradnjom MKC postali smo dio religijske mape svijeta, kako je jednom kazao muftija Grabus. Jedan ugledni slovenski novinar, nakon što je posjetio MKC i vidio arhitekturu i funkcionalnost centra, kazao je da Ljubljana nije ništa bolje dobila od 1980. godine, kada je izgrađen Cankarev dom koji predstavlja u slovenskoj javnosti hram kulture – kazao je efendija Porić.

Dodao je da svakodnevno ljudi posjećuju džamiju i uživaju u arhitekturi.

– Unatoč epidemiji postoji veliki interes slovenske javnosti da posjeti džamiju i upozna se s cijelim kompleksom. U narednom periodu planiramo organizirati posjete Muslimanskom kulturnom centru, planiramo organizirati različite vjerske, kulturne i obrazovne programe za muslimane i nemuslimane kako bismo na taj način nastavili dobru suradnju i izgradnju mostova između dva prijateljska naroda – rekao je.

Samo dvije manjine priznate

U Sloveniji prema neslužbenim procjenama živi oko 40.000 Bošnjaka.

– U Sloveniji su ustavom priznate samo dvije manjine, italijanska i mađarska. Ni jedan narod iz bivše Jugoslavije nema status manjine. Postoje inicijative da se udruže narodi iz republika bivše Jugoslavije i pokušaju dobiti status manjine, ali do danas nisu uspjeli u tim namjerama.

U Sloveniji se kompletan proces popisa stanovništva vodi elektronskim putem, tako da je znatno smanjena mogućnost pridobivanja relevantnih podataka o broju manjih etničkih i nacionalnih grupa u Sloveniji. Ustavni sud je zabranio popisivanje i izjašnjavanje po vjerskoj pripadnosti. Ne postoje zakonski okviri za zaštitu jezika manjina koje nisu priznate, zato je okvir djelovanja izuzetno smanjen. Trudimo se razvijati svijest kod ljudi o važnosti tih pitanja – objasnio je Porić.

Slovenija ove godine obilježava 30 godina nezavisnosti, kako je rekao, prava manjina su poboljšana, ali ne koliko je potrebno.

– Situacija je znatno bolja u odnosu na period kada se raspala Jugoslavija. Broj obrazovanih osoba porijeklom iz BiH je znatno povećan, uvjereni smo da se krećemo u dobrom smjeru snaženja i razvoja identiteta. Islamska zajednica u Republici Sloveniji posvećena je obrazovanju i vjerujemo da na tom putu možemo dosta uraditi – zaključio je Nevzet ef. Porić.