Ni vizije, ni mladih ljekara

Ljekarska/Liječnička komora FBiH više puta je jasno i javno ukazivala na probleme i na prijetnje zdravstvenom sistemu Federacije. Po prijemu Reformske agende, Federalna komora je još 2016. uputila federalnom ministru zdravstva dokument u kojem struka nudi pomoć u dolazećoj reformi zdravstva.

Hronična besparica

Prema riječima dr. Haruna Drljevića, predsjednika Komore, poslali su dokument sa nizom prijedloga kako ući u reformu – od reforme sistema zdravstvenog osiguranja i reosiguranja, pa do konkretnih organizacijskih rješenja. Nadali su se da će vanredna sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije (30. juna 2016.), na kojoj je Drljević bio jedan od uvodničara, pokrenuti stvari sa mrve tačke, no to se nije desilo.

– Uvidom u dnevne redove Odbora za zdravstvo može se konstatovati da se od izbora 2014. pa do danas ništa bitno (osim Zakona o transplantaciji organa koji uređuje samo ovu oblast) nije obradilo. Stalne političke kombinacije dodatno su gurnule zdravstvenu problematiku na marginu društvenih dešavanja. Čak ni štrajkovi zdravstvenih radnika nisu ozbiljnije privukli pažnju parlamentaraca. A u tom federalnom Parlamentu sjedi 11 doktora medicine, kaže dr. Drljević.

Dodaje kako je nadavno slušao jednog političkog zvaničnika koji je na pitanje novinara kako ostvariti reformu zdravstva, odgovorio: “Vizija – kreativnost – hrabrost – ljudski kapaciteti”. Da mu je mogao odgovoriti, veli, citirao bi Gorkog: “Kako to gordo zvuči”. Nažalost, suočen sa onim što se realno dešava u zdravstvenom sistemu, sa dugogodišnjim odnosom države prema ovoj važnoj djelatnosti i sa izjavama pojedinih zdravstvenih zvaničnika, tvrdi da ne vidi ni jedno, ni drugo, ni treće, ni četvrto, a pogotovo ono prvo – viziju.

Dr. Harun Drljević: Kreativnost se svela na entuzijazam pojedinaca

– Ne vidim da bilo ko, ko je odgovoran za zdravstveni sistem i ko treba da pokrene i osmisli reformu zdravstvenog sistema na nivou FBiH, u budućnosti ima bilo kakvu viziju o tome kakvo bi to novo, reformisano zdravstvo trebalo da izgleda. Kad je u pitanju kreativnost, ona je spala na entuzijazam pojedinih ljekara i rijetkih menadžera koji u hroničnoj besparici u zdravstvu pokušavaju učiniti nešto novo. Ovi drugi to čine ne da bi ovakvo zdravstvo reformisali već kako bi nekako mogli sastaviti kraj sa krajem u funkcionisanju svojih ustanova. Kad je hrabrost u pitanju, ta kategorija već odavno ne postoji u bh. zdravstvu, a kad su ljudski kapaciteti u pitanju, onda se može reći da oni postoje, ali su svakim danom sve manji i sve stariji, ističe Drljević.

S obzirom na to da je 2018. izborna godina, to će se zdravstvena-politikantska i reformska retorika zasigurno razbuktati, a virtuelni planovi nekog budućeg refomisanog zdravstva naći u predizbornim programima. Pri tome je apsolutno nevažno, tvrdi dr. Drljević, što ne postoji nijedna studija koja bi jasno definisala stanje u zdravstvu niti ona koja bi definisala realne prijetnje i izazove koji stoje pred ovim sistemom u skoroj budućnosti, a o čemu se Federalna komora bezbroj puta oglašavala.

Izdvajanja u EU

– Ono što bi građani morali znati je notorna činjenica da kvalitet i obim zdravstvene zaštite direktno ovisi od količini novca koji će se izdvojiti za tu namjenu. Kako će se ova činjenica reperkutirati na budući reformisani/nereformisani sistem, procijenite sami. Izdvajanje za zdravstvo u FBiH po glavi stanovnika iznosi 458 KM. Za to vrijeme, izdvajanje u Holandiji je 4.245 KM – skoro deset puta veće, a u Republici Hrvatskoj nešto više od 1.000 KM – skoro tri puta više. Reforma na kojoj insistira Reformska agenda, predviđa dodatno smanjenje zdravstvenog dinara u BiH. Šta to konkretno znači i kakav ćemo sistem dobiti dodatnim smanjenjem novca po glavi stanovnika zdravstvu koje je već odavno u kumuliranim dugovima i kojem novac već hronično nedostaje, zaista ne znam, naglašava Drljević.

Oslobođenje