Nije trgovac stručnjak da ocijeni da li je novčanica ili kovanica falsifikat

Falsifikovani novac često je u opticaju skoro u svakoj državi svijeta. Da li je nešto falsifikat mogu odrediti samo ovlaštene i stručne institucije. Kod nas je to Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH).

Evo nekoliko primjera iz Sarajeva u šta smo se i sami uvjerili kada u malim prodavnicama (granapima) plaćate sa kovanicom od pet maraka, a trgovac je ručno vaga, baca po pultu da i na osnovu zvuka presudi da li je kovanica falsifikovana.

– Osobe koje u obavljanju svoje osnovne djelatnosti svakodnevno rukuju gotovim novcem imaju obavezu da provjeravaju autentičnost primljenog novca. Međutim, ukoliko građani i trgovci dođu u posjed za koji sumnjaju da je krivotvoren, trebaju to prijaviti policiji. Centralna banka BiH vrši analizu sumnjivog novca na zahtjev policije, pravosudnih institucija, komercijalnih banaka i drugih pravnih lica – odgovorili su iz Ureda za komunikacije Centralne banke BiH.

Na press konferenciji Centralne banke u martu 2021. godine istaknuto je da je u 2020. otkriveno manje krivotvorenih novčanica i kovanog novca konvertibilne marke u odnosu na 2019. godinu.

U 2020. godini je, od ukupnog broja novčanica koje su došle na vještačenje u CBBiH, registrirano 410 komada krivotvorenih novčanica konvertibilne marke, što je za 9,49 posto manje u odnosu na 2019. godinu, te 729 komada krivotvorenog kovanog novca konvertibilne marke, što je za 36,94 posto manje u odnosu na godinu ranije, rečeno je na press konferenciji.

Centralna banka kontinuirano radi na informisanju građana o zaštitnim elementima novčanica i kovanog novca konvertibilne marke kako bi i sami mogli razlikovati originalnu novčanicu i kovanicu od krivotvorine, te se na taj način zaštititi od mogućih prevara. Stoga CBBiH redovito obavještava građane da, kod prepoznavanja krivotvorina, obrate pažnju na to da osim papira, koji je specifičan i može se na dodir razlikovati od običnog papira, novčanice sadrže zaštitna obilježja koja se mogu provjeriti bez upotrebe bilo kakve dodatne opreme.

Tako npr. kada se novčanica okrene prema svjetlu, u papiru se možu vidjeti vodeni znak i zaštitna nit. Novčanice imaju i reljefni tisak koji se može osjetiti pod prstima (portret i tekstovi na licu kod KM novčanica). Postoje i optički promjenjivi elementi koji mijenjaju izgled ili boju pri promjeni kuta pod kojim se novčanica posmatra.

Krivotvorene kovanice se od autentičnih mogu razlikovati vizualno, te po dimenzijama, težini, materijalu, magnetnim svojstvima, detaljima u kovanju.

Ukoliko se dogodi da građani posumnjaju da se kod njih nalazi krivotvorena novčanica i kovanica, trebaju je predati policiji jer samo stručnom analizom može se otkriti da li je novčanica fasifikat.

Od ukupnog broja krivotvorina konvertibilne marke u 2020. godini, najviše je bilo u apoenu od 50 KM (185 komada), zatim od 100 KM (129 komada), te u apoenu od 20 KM (77 komada). U pogledu apoenske strukture krivotvorenih kovanica, najviše je krivotvoren apoen od 1 KM (660 komada), zatim od 5 KM (66 komada), a najmanje apoen od 2 KM (3 komada). U 2020. godini, registrirano je i 925 komada krivotvorenih novčanica ostalih valuta, od čega najviše novčanica eura, 679 komada, podaci su Centralne banke BiH.