AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti

Česte su zapljene duhana i duhanskih proizvoda koji se švercaju. Ali, dojam je da se crno tržište ovih proizvoda ne smanjuje. Iako su zapljene izuzetno važne za suzbijanje crnog tržišta, jednako kao i kontrola uvoza, važna je i akcizna politika kojom će se omogućiti kupovina legalnih cigareta.

Samo u dva i po mjeseca ove godine oduzeti su proizvodi višemilionske vrijednosti. U Banjoj Luci su oduzete cigarete vrijedne pola miliona KM, a sredinom prošlog mjeseca su oduzete 1,6 miliona KM vrijedne cigarete koje su se prevozile kamionom iz Crne Gore.

Borba protiv crnog tržišta postoji, ali čini se da nije dovoljna. Šverceri su sveprisutni na ulicama.

U SIPA-i, jednoj od policijskih agencija koja je uključena u suzbijanje šverca, uvjeravaju da im je borba protiv ovog problema jedan od prioriteta u radu. Ponovo su ukazali na iznimno zabrinjavajući podatak, a to je da prema relevantnim procjenama Bosna i Hercegovina izgubi čitav jedan budžet zbog neplaćenih akciza na duhan i duhanske proizvode.

Osvrnuli su se na količine koje su oduzeli samo prošle godine.

“Samo u protekloj godini SIPA je otkrila i privremeno oduzela 28.174 kutija cigareta bez akciznih markica, 32.400 komada ručno punjenih cigareta, 727 kilograma rezanog duhana i 420 kilograma duhana u listu, a na koje nisu bile plaćene akcize”, istakli su.
Zaplijenjene količine su vjerovatno mnogo veće jer na tome rade i druge policijske agencije. Iz SIPA-e su poručili da imaju, kako su naveli, izuzetno dobru saradnju s drugim agencijama i drugim nadležnim institucijama, među kojima je prvenstveno Uprava za indirektno oporezivanje (UIO).

Napomenuli su da se samo dobrom saradnjom između institucija može učinkovito suzbijati crno tržište.
Zapljene nisu jedini način za borbu protiv crnog tržišta

Ekonomista Faruk Hadžić pozdravlja aktivnosti države protiv šverca, ali je ponovio da to nije jedino dovoljno rješenje. Zbog toga je ponovo potcrtao važnost optimalne visine akciza. Podsjećamo da Bosna i Hercegovina ima jednu od najviših akciznih stopa na ove proizvode u Evropi s obzirom na kupovnu moć građana.

“Zbog visokog nivoa akciza i visoke razlike u cijenama na legalnom i crnom tržištu, jačat će, a ne smanjivat udio onih koji prodaju i kupuju na takvom tržištu. Velika razlika u cijenama ujedno znači i veću priliku za veliku zaradu na ilegalnom tržištu. Kada dođe do smanjivanja akciza na optimanal nivo, gdje će biti vrlo male razlike u cijenama na legalnom i ilegalnom tržištu, uz nastavak jačeg inspekcijskog nadzora, mnogi će sami odustati od plasmana takvih proizvoda, jer su rizici daleko veći od koristi koje bi mogli zaraditi”, mišljenja je Hadžić.
“Tradicija” i kupovina socijalnog mira

Postoje i razmišljanje da trgovina duhanom i duhanskim proizvodima u Bosni i Hercegovini izvan zakonskog okvira ima dugu tradiciju, odnosno da je počela mnogo prije nego što je zakonski regulisana. Zbog toga pojedinci to i ne shvataju kao švercom odnosno nezakonitom aktivnosti.

Naš sagovornik je komentarisao ovaj stav.

“Ne bih to na takav način posmatrao jer crno tržište se pojavljuje kada imate velika poreska opterećenja i velike razlike između legalnog i nelegalnog tržišta. Ukoliko i tim malim ilegalnim preprodavačima ponudite alternativu da budu dio legalnog tržišta, gdje će imati i neke koristi od države, ali ne da ih opteretite silnim porezima, onda možete riješiti takav problem i takav način razmišljanja. Najbolji porezi su niski porezi i koji imaju široko područje djelovanja jer se time smanjuju na najmanji mogući nivo ilegalne aktivnosti”, istakao je Hadžić.

S druge strane, za njega je smisleno mišljenje da se djelomičnim tolerisanjem ovog problema kupuje socijalni mir. Napomenuo je da su pojedini ljudi primorani da se bave švercom jer nemaju priliku za legalan rad.

“Logično je iz pozicije takve osobe, da ako nema priliku za rad, ima porodicu, a ne može od prevelikih poreza da pokrene svoju aktivnost, pokušati kroz rad na crno da zaradi neki novac. Ako on može na taj način recimo sebi zaraditi 500-600 KM mjesečno, to mu je dovoljno možda da preživi. Kako bi sada takvu jednu osobu natjerali da bude legalno dio sistema, gdje bi on sada državi trebao uplaćivati hiljade KM kroz razne poreze”, naglasio je ekonomista Hadžić.

Zato je još jednom pozvao na porezne reforme kojima će biti omogućeno što većem broju građana da ih plaćaju. Tek tada je za očekivati primjetno rješavanje ovog problema.