NiP je tutora našao u Hrvatskoj kopirajući SDA-ovo podaništvo Turskoj

NiP je tutora našao u Hrvatskoj kopirajući SDA-ovo podaništvo Turskoj

Za razliku Hrvatske turske vlasti nemaju interes mijenjati Izborni zakon BiH i odnose moći unutar same zemlje. Samim tim su posljedice NiP-ove i SDA-ove politike dugoročno različite, ali obje su bile i jesu podaničke.

>Nakon što je formirana 2018. godine Narod i pravda je po uzoru na SDA krenula u potragu za mentorom i političkim tutorom izvan BiH koji će joj pomoći da raste, održi se u brutalnoj političkoj utakmici i u konačnici stabilizuje svoju poziciju.

NiP ga je s obzirom da je SDA ostala miljenica Turske, pronašao u našem zapadnom susjedu Hrvatskoj.

Godine SDA-ovog podaništva

SDA je godinama uživala i uživa podršku turske konzervativne stranke AKP koju predvodi predsjednik Turske Recep Tayyib Erdogan. Ona se ogleda u političkoj, ekonomskoj i simboličnoj podršci SDA i njenom lideru Bakiru Izetbegoviću. Korist koju je  Bosna i Hercegovina imala iz takvih veza bila je u većoj mjeri posljedica saradnje dvije stranke, a u manjoj mjeri dvije države.

Cijena takve podrške bilo je otvaranje vrata mekoj moći Turske u našoj zemlji u područjima gdje većinski žive Bošnjaci, koja se manifestovala kroz kulturni, vjerski i idejni utjecaj. Oblikovanje kako državnog i nacionalnog identiteta u BiH prolazio je kroz filtere interesa Turske.

Prostor koji je na taj način otvorila SDA najbolje oslikava izborna kampanja za izbore u Turskoj 2014. godine kada je tadašnji član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović uključio uživo video linkom u završni predizborni skup Erdoganove partije.

“Vratili ste ponos, dignitet islamskom narodu. Zato ovdje u Visokom svi stojimo pred tobom iz poštovanja prema prvorazrednom muslimanskom lideru. Zato visoko dignite zastave za našeg lidera, za našeg predsjednika Tajipa Erdogana. On nosi našu zastavu, on nosi naš ponos, on nosi zastavu koju je nosio pokojni Alija Izetbegović u krvavom bosanskohercegovačkom ratu”, rekao je Izetbegović u obraćanju.

Nedržavnički istup Izetbegovića bila je poruka Bošnjacima, da oni imaju lidera izvan države, da je njihov nacionalni identitet podređen vjerskom i da se njegov otac borio za neke druge ciljeve izvan onih koje je sam proklamovao tokom agresije na Republiku BiH.

Izetbegovićevski pristup lidera NiP-a

U takvom svijetu podaništva, politički je odgojen i predsjednik NiP-a Elmedin Konaković. Istupajući iz SDA znao je da mora naći tutora koji će ga voditi za ruku do političke pobjede i preuzimanja liderske pozicije među Bošnjacima.

On ga je našao u Hrvatskoj, međutim odnos koji je Konaković u tom smislu izgradio nije ličio, niti je mogao, na onaj Izetbegovićev prema Turskoj.

Hrvatska je, a što je već vidljivo godinama, još od početka pregovora o izbornoj reformi imala podršku u NiP-u koju Konaković uz sve napore nije mogao sakriti. Zauzvrat je Hrvatska podržala NiP u zapadnim centrima moći.

NiP nije mogao otvoreno izraziti verbalnu političku potčinjenost zbog toga što je Hrvatska bila direktni učesnik agresije na BiH te što je njeno političko uplitanje u unutrašnja pitanja BiH postalo skoro pa svakodnevno i većini građana potpuno vidljivo.

Međutim, Konaković je takvu adoraciju nesvjesno učinio prilikom posjete službenom Zagrebu. Tada već u ulozi ministra vanjskih poslova BiH, poziciji koja je u političkoj hijerarhiji ispod Predsjedništva BiH, njemu podređena, on je kazao pred hrvatskim zvaničnicima da “nije fer” birati Željka Komšića za člana Predsjedništva. Zaboravio je da on u Zagreb ne putuje kao predsjednik NiP-a pa je na drugačiji način, ali ipak Izetbegovićevskom stilu, izrazio pokornost domaćinu ponižavajući instituciju koju predstavlja.

Manifestacija takvog odnosa bila je vidljiva nedavno kada Konaković nije smio kritikovati HDZ-ove delegate u Domu naroda FBiH kada su Armiju BiH izjednačili sa terorističkim organizacijama ili kada je Željana Zovko nazvala Komšića “produženom rukom terorista”.

Slične optužbe nerezidentne izraelske ambasadorice u BiH Galit Peleg usmjerene na Komšića i Sarajevo reagovao je adekvatno, ali kritikovati hrvatsku politiku u BiH ili Hrvatskoj nije smio.

Kao što nije smio ni tokom gostovanja u emisiji “Nedjeljom u 2” otvoreno reći činjenicu, da je Hrvatska učestvovala u agresiji na BiH, već je rekao da ne želi odgovoriti.

Tokom istog gostovanja hvalio se da ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić-Radman lobira za evropski put BiH, ali ništa nije kazao kada je Radmanov savjetnik Domogoj Knežević kazao da nema evropskog puta BiH bez rješenja “hrvatskog pitanja” u BiH.

Napredak na evropskom putu u ovom trenutku za BiH zapravo znači ispunjavanje ciljeva Hrvatske u Bosni i Hercegovini.

Za razliku Hrvatske turske vlasti nemaju interes mijenjati Izborni zakon BiH i odnose moći unutar same zemlje. Samim tim su posljedice NiP-ove i SDA-ove politike dugoročno različite, ali obje su bile i jesu podaničke.

Politički.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE