Nizozemska pamti zločin genocida u Srebrenici: Obaveza je prenositi kulturu sjećanja na mlade

U Centralnoj sali Općine Arnhem, u petak, 3. jula 2026. godine, održana je lokalna komemoracija „Sjećanje na Srebrenicu“, posvećena žrtvama genocida u Srebrenici. Program je organizovao Islamski kulturni centar „Bošnjak“ Arnhem, u dostojanstvenoj atmosferi i uz prisustvo predstavnika lokalnih vlasti, diplomatskog kora, Islamske zajednice, nevladinih organizacija i građana.

Komemoraciji su, između ostalih, prisustvovali Njegova ekselencija Almir Šahović, ambasador Bosne i Hercegovine u Kraljevini Nizozemskoj, Ahmed Marcouch, gradonačelnik Arnhema, sa saradnicima i predstavnicima Općinskog vijeća, Grada Arnhema, Daniël Wigboldus, komesar kralja za provinciju Gelderland, Muhamed Jugo, predstavnik Uprave za vanjske poslove Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Samir Hajdarević, predsjednik Fondacije Nacionalni spomenik genocida u Srebrenici ’95, te predstavnici IKC „Bošnjak“ Arnhem: Tarik ef. Omerhodžić, imam džemata, Ibrahim Majlović, predsjednik, Edin Hadžikadunić, potpredsjednik, i članovi Organizacionog odbora komemoracije.

Program komemoracije vodile su Sara Mehić i Ajla Zulović.

U ime IKC „Bošnjak“ Arnhem, potpredsjednik Edin Hadžikadunić poručio je da Srebrenica nije samo ime jednog grada, nego trajna opomena čovječanstvu. Naglasio je da je obaveza zajednice da čuva istinu, prenosi kulturu sjećanja na djecu i mlade te gradi mostove razumijevanja u društvu u kojem živi.

Ambasador Bosne i Hercegovine u Kraljevini Nizozemskoj Almir Šahović istakao je važnost stalnog sjećanja na genocid u Srebrenici, naglašavajući da se svakim prisjećanjem Srebrenice društvo suprotstavlja mržnji, netoleranciji, nasilju i negiranju genocida. Posebno je ukazao na opasnost savremenog rasta ekstremizma, nacionalizma i dehumanizacije, poručivši da su lekcije Srebrenice danas relevantnije nego ikada.

Gradonačelnik Arnhema Ahmed Marcouch podsjetio je da je u julu 1995. godine ubijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka, samo zato što su bili bosanski muslimani. U njegovoj poruci naglašeno je da se odjek Srebrenice i danas čuje i upozorava da tamo gdje mržnja oduzima ljudskost, prijeti opasnost novog zla. Posebno je istakao značaj rada IKC „Bošnjak“ Arnhem, prepoznajući njegove inicijative kao važan doprinos očuvanju kulture sjećanja, povezivanju zajednice i izgradnji društva utemeljenog na poštovanju, dijalogu i međusobnom razumijevanju.

Predstavnik Uprave za vanjske poslove i dijasporu Muhamed Jugo naglasio je da je sjećanje na Srebrenicu istovremeno trenutak tuge i trenutak odgovornosti. Posebno je upozorio na opasnost negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca, ističući da bez istine nema pravde, a bez pravde nema trajnog mira.  Podsjetio je da se Srebrenica nije dogodila iznenada niti kao izolovan događaj, već kao završni i najbrutalniji dio kampanje koja je počela 1992. godine, na početku rata u Bosni i Hercegovini.

Predsjednik Fondacije Nacionalni spomenik genocida u Srebrenici ’95 Samir Hajdarević govorio je o ljudskoj dimenziji sjećanja, podsjećajući da se iza svake brojke krije čovjek, porodica, život i prekinuta budućnost. Kroz priču o Enesi Muminović i Sadifu Šiljkoviću ukazao je da genocid nije uspio uništiti ljubav, dostojanstvo i obavezu preživjelih da nastave govoriti istinu.

Prisustvo Daniëla Wigboldusa, komesara kralja za provinciju Gelderland, kao i predstavnika Općinskog vijeća Grada Arnhema, dalo je dodatnu institucionalnu podršku komemoraciji i poruci da je sjećanje na Srebrenicu važan dio zajedničke društvene odgovornosti.

Poseban dio programa činila je izložba „Genocid u Srebrenici: Jedanaest lekcija za budućnost”, autora dr. Hikmeta Karčića.

U okviru centralnog programa, predsjednik IKC „Bošnjak“ Arnhem Ibrahim Majlović je zajedno s mektepskom djecom i omladinom položio cvijeće u znak sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Tom prilikom upriličeno je i spuštanje zastava Bosne i Hercegovine i Kraljevine Nizozemske na pola koplja, kao simbol poštovanja, tuge i trajnog sjećanja na nevino ubijene žrtve.

Nakon centralnog programa, vjerski dio obilježavanja nastavljen je u prostorijama IKC „Bošnjak“ Arnhem. Tarik ef. Omerhodžić, imam IKC „Bošnjak“ Arnhem, proučio je Jasin i dovu za žrtve genocida u Srebrenici, te održao hutbu posvećenu Srebrenici. U hutbi je posebno naglašeno da se Srebrenica ne pamti radi mržnje, nego radi istine, dostojanstva i odgovornosti prema budućim generacijama. Poručeno je da šutnja pred zlom nije neutralnost, nego opasnost, te da je obaveza vjernika i svakog odgovornog čovjeka stati na stranu istine i žrtve.

Ispred Organizacionog odbora komemoracije, Tarik Kadrić, koordinator komemoracije, istakao je da je ovogodišnji program pažljivo pripreman s ciljem da se na dostojanstven način oda počast žrtvama genocida i pošalje jasna poruka da istina, sjećanje i ljudsko dostojanstvo nemaju alternativu. Naglasio je i važnost podrške Grada Arnhema i nizozemskih institucija u njegovanju kulture sjećanja.

Predsjednik IKC „Bošnjak“ Arnhem Ibrahim Majlović istakao je važnost džemata kao mjesta vjere, okupljanja, odgoja, identiteta i zajedništva, ali i kao prostora odgovornog institucionalnog djelovanja kroz organe Islamske zajednice Bošnjaka u Nizozemskoj i Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Naglasio je da IKC „Bošnjak“ Arnhem nastoji čuvati duhovne vrijednosti i vezu s domovinom Bosnom i Hercegovinom, ali i aktivno doprinositi društvu Kraljevine Nizozemske kroz obrazovne, kulturne, humanitarne i društvene aktivnosti.

Srebrenica ostaje trajna opomena da se zlo ne smije negirati, istina ne smije zaboraviti, a žrtve ne smiju biti prepuštene tišini, navodi se u saopšenju IKC “Bošnjak” Arnhem.