Njemačka je opet pogođena migracijskom krizom, ali ovaj put tri stvari su drugačije

Broj izbjeglica koje je ove godine došao u Njemačku je skoro jednak broju izbjeglica koje su u ovu državu došle 2015. i 2016. godine kada se vlada skoro raspala. Migracijska kriza u Njemačkoj je sada drugačija iz tri razloga.

Nakon što je u Siriji počeo građanski rat, veliki broj izbjeglica je došao u Evropu. Desetine hiljada izbjeglica su između 2015. i 2016. došle u Njemačku. Tadašnja kancelarka ove zemlje Angela Merkel je poručila: “Mi to možemo uraditi (Wir schaffen das)”.

Njena vlada je dopustila da dođe veliki broj migranata, što je izazvalo napetosti između Njemačke i ostalih članica Evropske unije. Od 2015. do 2016. u Njemačkoj je podnijeto 1,2 miliona zahtjeva za azil. Mnogi su Nijemci prvobitno aplaudirali izbjeglicama iz Sirije, koje su dolazile na željezničke stanice – to je bio čin podrške. Međutim, kako su pojedini dijelovi države bivali preplavljeni velikim brojem izbjeglica, političko raspoloženje se ubrzo pogoršalo.

U Njemačku je ove godine došlo više od milion ukrajinskih izbjeglica. Osim toga, tu je i 214.000 tražitelja azila koji, kako piše vanjskopolitički magazin Politico pozivajući se na podatke Ministarstva unutrašnjih poslova Njemačke, nemaju nikakve veze s agresijom Rusije na Ukrajinu. To znači da je utočište u ovoj zemlji zatražilo više ljudi, nego što je to bio slučaj 2015. i 2016.

No, sada su stvari drugačije, a posebno se izdvajaju tri stvari.

Izbjeglice iz Ukrajine su posebna kategorija

Njemačka u odnosu na prije nekoliko godina nije prepuštena sama sebi, jer je EU aktivirala direktivu o privremenoj zaštiti izbjeglica iz Ukrajine. To znači da ove izbjeglice automatski dobijaju privremeni azil i mogu tražiti socijalna davanja u bilo kojoj zemlji Unije.

U Njemačkoj je od jula ove godine na snazi novi sistem raspodjele izbjeglica poznat kao “Slobodno”, a kojim se u obzir uzimaju porodične veze i druge okolnosti. Izbjeglice koje su u mogućnosti da same nađu smještaj, mogu birati gdje će boraviti. Međutim, ako zatraže socijalnu pomoć i smještaj, onda im njemačke vlasti određuju gdje će boraviti.

Prema istraživanju iz augustu i oktobra, skoro četvrtina ukrajinskih izbjeglica živi u privatnim stambenim objektima. Od te četvrtine izbjeglica, njih 25 posto je smješteno kod rođaka ili prijatelja. Samo ih devet posto živi u prihvatilištima za izbjeglice.

S druge strane, za izbjeglice koje ne dolaze iz Ukrajine primjenjuje se sistem “Lako”. Ovaj sistem podrazumijeva da se prvo smještaju u prihvatilišta, a onda se nasumično naseljavaju u gradovima širom Njemačke. Kod naseljavanja uzima se u obzir porodično srodstvo ako okolnosti to dozvoljavaju.

Nisu još svi gradovi i mjesta preplavljeni izbjeglicama

Prema riječima gradonačelnika Leipziga i potpredsjednik Saveza njemačkih gradova i općina Burkharda Junga, prihvatilišta za izbjeglice u mnogim mjestima su preopterećena te da se zbog toga moraju koristiti sportske sale i šatori. To je ono što se dešavalo i 2015.

“Ne znam konkretan broj, ali dobijamo informacije iz mnogih saveznih pokrajina da općine dosežu svoje granice”, izjavio je ranije ovaj mjesec glasnogovornik Saveza njemačkih gradova i općina Alexander Handschuh.

Kako je kazao, među izbjeglicama iz Ukrajine popularniji su gradovi poput Berlina i Minhena.

Ukazao je da se sada sve rjeđe dešava da se ukrajinske izbjeglice primaju u privatni smještaj, što nije bio slučaj na početku rata. Shodno prethodno navedenom, njemačke lokalne zajednice traže pomoć centralne vlasti. Insistiraju na nadoknadi troškova za zbrinjavanje izbjeglica.

Hannes Schammann na Univerzitetu u Hildesheimu istražuje migracije. Napomenuo je da postoje problemi u upravljanju migracijama, ali i da postoje primjeri dobrog upravljanja migracijama. Smatra da nove izbjeglice nisu problem, već da je problem u birokratiji.

Napetosti nisu iznenađenje

Iz Njemačkog ureda za migracije i izbjeglice (BAMF) su saopćili da migracijski pritisak značajno raste, ne samo u Njemačkoj, već i na vanjskim granicama EU. Schammann je konstatovao da je broj izbjeglica iz drugih država, osim Ukrajine, očekivan.

No, problemi nastaju kada ih treba rasporediti. Ukazao je na to da su problemi manji tamo gdje se unapređivala infrastruktura za prihvat izbjeglica.

Osim Ukrajine, najveći broj tražitelja azila je iz Sirije, Afganistana, Turske i Iraka, što je slučaj posljednjih nekoliko godina. Portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Njemačke je izjavio za Politico da je situacija napeta kada je u pitanju mogućnost prihvatanja izbjeglica.