Njemačka od četvrtka u recesiji: Koliko je stanje zaista loše!?

U četvrtak sljedeće sedmice, u osam sati ujutro, Njemačka će zvanično ući u recesiju. Tada će, naime, vrhovni njemački statističari objaviti podatke o ekonomskom rastu u trećem tromjesečju ove godine i, po svemu što je do sada poznato, ispred brojke će stajati minus, piše Deutsche Welle (DW).

S obzirom na to da je i u drugom tromesečju ispred brojke o ekonomskom rastu stajao minus, to znači: Njemačka je u recesiji.

“Mnogi očigledno jedva čekaju da njemačka privreda zapadne u tešku krizu. Jasno, loše vijesti bolje se prodaju. Ali, stvarnost izgleda drukčije”, smatra urednik ekonomske redakcije DW-a Henrik Beme.

Kao prvo, objašnjava on, radi se o nebitnoj, takozvanoj “tehničkoj recesiji, zato što je neko nekad smislio da je recesija kad su dva uzastopna tromjesečja u minusu”.

I drugo, većina stručnjaka slaže se da situacija u stvarnosti nije loša i da neće dugo trajati, navodi se u tekstu, i dodaje da će do kraja godine njemačka privreda opet rasti, makar to bilo samo pola procenta.

“Nemojte pogrešno da me shvatite: mnoga preduzeća trenutno preživljavaju napeta vremena. Trgovinski ratovi, ne samo između Amerikanaca i Kineza, zadaju im glavobolju. A uz to i ova beskrajna priča oko Bregzita, što sveukupno gledano usporava ekonomske aktivnosti. To snažno osjećaju njemačka mašinogradnja i hemijska industrija. Auto-industrija, uključujući i dobavljače, nalazi se u procesu najvećih promjena otkako se proizvode automobili”, napominje Beme.

Automobili, mašine, hemija: kad tri najveće industrijske grane u Njemačkoj imaju poteškoće, to nesumnjivo ostavlja tragove.

Nesigurnost koja vlada u brojnim firmama očigledno se prenosi i na one koji ukupno stanje prate i koji bi iz toga trebalo da sastave prognoze: tu gotovo ništa više nije u redu. Jednostavno zato što je svijet postao mnogo kompleksniji i zato što mnogi modeli na osnovu kojih se rade prognoze potiču još iz analognih vremena.

Digitalni preobražaj nije ugrađen ni u jedan model za sastavljanje prognoza. Tako se događa da je industrijska proizvodnja u avgustu iznenada porasla, iako je većina računala na smanjenje. A onda ti isti ljudi odmah upozoravaju da taj rast može biti kratkog daha i da će već u septembru predznak ekonomskog rasta biti negativan.

I šta se dogodilo? Četiri sedmice kasnije objavljeno je da je industrija u septembru iznenadila sa pozitivnom bilansom poslovnih naloga. Govori se čak o stvaranju osnova za rast.

“Zato, a i s obzirom na to da su se u posljednje vrijeme stabilizovali i drugi indikatori konjunkture, posmatrači smatraju da je moguće da će najveća privreda u Evropi krajem godine ponovo biti na kursu rasta, a to je loše za sve one koji su se nadali padu njemačke ekonomije”, ocjenjuje se u tekstu.

Ono što se često zaboravlja jeste da je za Njemačkom decenija ekonomskog rasta. “Mnoge firme više nisu mogle da primaju poslovne naloge, jer su njihovi kapaciteti bili popunjeni. Pokazatelj te potražnje je i često spominjani nedostatak stručne radne snage. Postojala je čak opasnost od pregrijavanja njemačke privrede – sa svim negativnim posljedicama koje to može da ima, kao što je recimo strahovit porast cijena”, ukazuje Beme.

Zato, kako navodi, brojnim preduzećima nedvosmisleno odgovara određeno smanjenje aktivnosti.

“Ne zaboravimo, još uvijek govorimo o konjunkturnim ciklusima. A takav ciklus se sastoji od rasta i pada. Kao što rekoh, to malo pomaže dobavljaču koji je do sada proizvodio kućišta prenosnika za Daimler ili Volkswagen. Sada potražnja opada, jer elektro-automobilima nisu potrebni prenosnici. Izazov koji se nalazi pred tim firmama je – snaći se svemu tome. Ali, tako je bilo oduvijek. Bez te sposobnosti, koja odlikuje njemačka preduzeća srednje veličine, njemačka privreda i ne bi bila ono što je danas: globalni igrač”, zaključuje ekonomski urednik DW-a Henrik Beme.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE