Njemačka privreda pokazuje ohrabrujuće znakove oporavka, šta to znači za BiH

Njemačka privreda pokazuje ohrabrujuće znakove oporavka, što bi moglo otvoriti nove mogućnosti za kompanije iz Bosne i Hercegovine koje posluju u okviru evropskih dobavljačkih lanaca. Ipak, rast najveće evropske ekonomije ne garantuje automatski i oporavak domaće industrije, koja se već duže vrijeme suočava s padom proizvodnih aktivnosti.

Njemačka je više nego udvostručila prognozu privrednog rasta za 2026. godinu, podigavši je na 1,3 posto. Očekivanja su poboljšana nakon što su ekonomski rezultati u prvoj polovini godine nadmašili ranije procjene, prvenstveno zahvaljujući snažnijem izvozu i većoj državnoj potrošnji.

Za bh. kompanije koje sarađuju s njemačkim proizvođačima takav razvoj događaja mogao bi značiti nove narudžbe i veći obim poslovanja. Međutim, konkretni efekti zavisit će od toga hoće li se bolji ekonomski pokazatelji pretvoriti u povećanu potražnju za proizvodima i uslugama iz BiH.

Pet ekonomskih i poslovnih tema koje danas vrijedi pratiti

1. Treba li oporezovati umjetnu inteligenciju?

Sve veća primjena umjetne inteligencije u poslovanju otvara pitanje kako oporezivati tehnologiju koja automatizuje poslove i mijenja tržište rada.

Bill Gates smatra da bi uvođenje poreza povezanog s automatizacijom moglo usporiti zamjenu radnika mašinama i osigurati dodatna sredstva za finansiranje socijalnih programa.

Ideja se zasniva na činjenici da poslodavci za zaposlene plaćaju poreze i doprinose, dok ulaganja u opremu i tehnologiju mogu evidentirati kao poslovne rashode. Zbog toga se razmatra mogućnost drugačijeg poreskog tretmana automatizacije, posebno u sektorima u kojima tehnologija preuzima poslove koje su ranije obavljali ljudi.

2. Zašto investicijski fondovi mijenjaju nazive povezane s održivošću?

Sve veći broj investicijskih fondova uklanja oznaku ESG iz svojih naziva, ali to ne mora značiti da odustaju od ulaganja koja uz finansijske rezultate uzimaju u obzir okolišne, društvene i upravljačke kriterije.

Problem nastaje kada fondovi nastave primjenjivati slične investicijske strategije, ali se zbog promjene naziva više ne vode u statistikama fondova koji se označavaju kao održivi.

Prema analizi Bloomberg Intelligencea, koju potpisuje viša analitičarka za održive finansije Shaheen Contractor, globalni fondovi s oznakama održivosti upravljali su imovinom vrijednom približno 3,3 biliona dolara u trećem kvartalu 2026. godine.

Promjene u nazivima i klasifikaciji fondova zato mogu utjecati na način na koji se procjenjuju veličina i kretanja tržišta održivih ulaganja.

3. Anthropic pokrenuo proceduru izlaska na berzu

Kompanija Anthropic PBC, poznata po razvoju modela umjetne inteligencije Claude, pokrenula je proceduru za inicijalnu javnu ponudu dionica (IPO).

Prema podnesku dostavljenom američkoj Komisiji za vrijednosne papire i berze, kompanija očekuje da će se njenim dionicama trgovati na berzi Nasdaq Global Select Market pod oznakom ANT.

Ovaj potez predstavlja važan korak u pripremama za izlazak na berzu. Ako postupak bude uspješno završen, kompanija bi mogla postati jedna od prvih velikih kompanija čije je poslovanje prvenstveno usmjereno na razvoj naprednih modela umjetne inteligencije, a koja će biti izlistana na berzi.

4. Evropsko tržište nekretnina pod pritiskom

DWS Group, kompanija za upravljanje imovinom u vlasništvu Deutsche Banka, investitorima će isplatiti samo desetinu iznosa koji su zatražili povući iz njenog fonda nekretnina Grundbesitz Europa.

Fond raspolaže imovinom vrijednom oko 4,3 milijarde eura, a ograničena isplata pokazuje s kakvim se izazovima suočavaju pojedini fondovi na evropskom tržištu nekretnina.

Takve mjere ukazuju na poteškoće u usklađivanju zahtjeva investitora za povlačenje novca s mogućnostima fondova da pravovremeno osiguraju potrebnu likvidnost, posebno u uslovima pritiska na tržište nekretnina.

5. Evropska pravila plaćanja i izazovi za BiH

Evropsko tržište plaćanja ubrzano se mijenja, dok se u Bosni i Hercegovini i dalje vodi rasprava o tempu prelaska građana i kompanija s gotovine na digitalne načine plaćanja.

Nova evropska pravila i razvoj digitalnih finansijskih usluga otvaraju pitanje koliko brzo BiH može uskladiti svoju infrastrukturu i poslovnu praksu s evropskim standardima.

Za domaće kompanije i građane to bi moglo značiti promjene u načinu obavljanja transakcija, ali i potrebu za dodatnim ulaganjima u digitalne sisteme i prilagođavanje propisima.

Ostale teme koje privlače pažnju

Među zapaženijim analizama izdvajaju se i tekstovi o političkim i ekonomskim kretanjima u Srbiji, utjecaju pobjede Luiza Inácia Lule da Silve i razvoja umjetne inteligencije na tržišta u razvoju, kao i diplomatskim pokušajima smirivanja tenzija na Bliskom istoku.

Pažnju privlači i pitanje odgovornosti za posljedice korištenja chatbotova.

U narednim analizama bit će obrađene i prepreke s kojima se žene u BiH suočavaju na tržištu rada, kao i utjecaj rasta Euribora na mjesečne rate stambenih kredita, piše Bloombergadria.ba.

Vijesti.ba