Njemačka razmatra veliku promjenu: Prodavnice bi mogle češće raditi nedjeljom

Sindikat najavljuje borbu protiv liberalizacije

Njemačka bi mogla ublažiti višedecenijska ograničenja rada nedjeljom, dok vlasti traže načine da podstaknu potrošnju i pomognu privredi nakon višegodišnje stagnacije. Vlada kancelara Friedricha Merza razmatra moguće promjene, ali njihovo provođenje neće biti jednostavno.

Kako piše Wall Street Journal, jedna od najvećih prepreka je poseban pravni status nedjelje u Njemačkoj. Njena zaštita kao dana odmora datira iz 1919. godine, dok je zakonom iz 1956. dodatno definirana kao dan odmora i “duhovnog uzdizanja”.

Prvi konkretniji korak mogao bi uslijediti već naredne godine. Prema nacrtu Ministarstva rada od 1. jula 2026, pekarama i slastičarnama bi od 1. januara 2027. bilo omogućeno da nedjeljom rade do osam sati, dok bi biblioteke mogle biti otvorene najviše šest sati.

Predstavnici trgovinskog sektora, međutim, smatraju da bi promjene trebale ići znatno dalje. Direktor Trgovinskog saveza Njemačke (HDE) Stefan Genth predlaže da prodavnice dobiju mogućnost rada između deset i 12 nedjelja tokom godine. Kao jedan od razloga navodi potrebu da gradski centri ostanu “atraktivni i živi”.

Sličan stav ima Nils Busch-Petersen iz Trgovinskog saveza Berlin-Brandenburg, koji smatra da bi trgovci i kupci trebali imati veću slobodu u odlučivanju o nedjeljnoj kupovini. Zagovornici liberalizacije ukazuju i na činjenicu da online trgovina nema ograničenja kakva vrijede za klasične prodavnice.

Procjene trgovinskog sektora pokazuju da fizičke prodavnice zbog konkurencije online platformi godišnje gube oko 2,5 milijardi eura prometa, dok se s ovim trendom povezuje i gubitak približno 40.000 radnih mjesta.

Ni među ekonomistima, međutim, nema potpune saglasnosti o efektima mogućih promjena. Kai Hudetz iz Instituta za istraživanje trgovine smatra da bi prodavnice mogle imati koristi od otvaranja nedjeljom jer je upravo taj dan već veoma značajan za online kupovinu.

Institut IFO, s druge strane, smatra da nema dovoljno ekonomskih razloga za postojeća ograničenja radnog vremena te procjenjuje da bi liberalnija pravila mogla pozitivno djelovati na ekonomiju. Jedna od mogućnosti bila bi da odluke o nedjeljnom radu donose lokalne vlasti.

Protivnici upozoravaju da bi duže radno vrijeme povećalo troškove poslovanja, dok bi posebno u ruralnim sredinama mogao nastati problem s pronalaskom dovoljnog broja zaposlenih za nedjeljne smjene.

Najveći otpor dolazi iz sindikata Ver.di. Njihov stav je da je nedjelja zaposlenima u trgovini često jedini pouzdano slobodan dan koji mogu provesti s porodicom i prijateljima. Sindikat je spreman zaštitu postojećih pravila tražiti i pred Saveznim ustavnim sudom.

Dodatnu komplikaciju predstavlja njemačko federalno uređenje. Od 2006. godine pitanja radnog vremena trgovina uređuje 16 saveznih pokrajina, zbog čega savezna vlada ne može jednostavno donijeti jedno pravilo koje bi važilo u cijeloj zemlji.

Zbog toga bi eventualna liberalizacija mogla biti postepena i razlikovati se od pokrajine do pokrajine. Pojedine već razmatraju i posebna pravila koja bi omogućila nedjeljni rad potpuno automatizovanih prodavnica u kojima nema zaposlenih.