Njemačka ukida prijevremeno penzionisanje: Šta to znači za 40.000 penzionera iz BiH?

Njemačka savezna vlada priprema paket korjenitih reformi penzionog sistema koji bi mogao značajno pogoditi buduće penzionere, ali i izazvati veliku pažnju u našoj zemlji.

Prema zvaničnim podacima, oko 40.000 građana Bosne i Hercegovine prima njemačku penziju, dok desetine hiljada naših radnika trenutno žive i rade u ovoj ekonomskoj sili, zbog čega će svaka izmjena modela obračuna direktno uticati na njihove buduće prihode.
Fokus reforme je na ukidanju mogućnosti prijevremenog penzionisanja bez odbitaka za osobe s dugim radnim stažom, što bi državi donijelo uštede mjerene milijardama eura. Prema najnovijoj studiji fondacije “Bertelsmann”, ukidanje ove opcije za radnike s najmanje 45 godina uplaćenih doprinosa moglo bi rasteretiti javnu kasu za oko 9,5 milijardi eura po svakoj generaciji penzionera.

Trenutna pravila, uvedena 2014. godine, omogućavala su onima koji su radili “cijeli vijek” da odu u penziju ranije bez umanjenja mjesečnih primanja. Međutim, ekonomska realnost i manjak radne snage primoravaju Berlin na nepopularne poteze. Izračun Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) pokazuje da bi se ukidanjem ove povlastice oslobodio potencijal za 125.000 radnih mjesta s punim radnim vremenom, jer bi iskusni radnici bili motivisani da duže ostanu na tržištu rada.
Za buduće penzionere iz Bosne i Hercegovine, koji su decenijama doprinosili njemačkom sistemu, ovo znači da bi se njihov odlazak u penziju mogao odgoditi u prosjeku za deset mjeseci. Ukoliko ipak odluče ranije prestati s radom, morali bi se suočiti sa znatno manjim mjesečnim iznosima na svojim računima.

Istraživači naglašavaju da efekat ovih mjera neće biti trenutan, već će se osjetiti kroz decenije smanjenih isplata. Iako bi se prihodi od poreza i zdravstvenog osiguranja donekle smanjili zbog manjeg broja novih penzionera u kraćem roku, konačna ušteda za njemački budžet ostaje ogromna.
Ovaj propis, često u javnosti nazivan “penzija sa 63 godine”, postaje neodrživ zbog demografskih promjena. Za generacije rođene nakon 1964. godine, granica za odlazak u penziju već se pomjera prema 65. godini života, a novi paket reformi samo dodatno učvršćuje taj trend.
Dok njemačka vlada teži stabilizaciji javnih finansija i zadržavanju visokokvalifikovanih radnika, hiljade Bosanaca i Hercegovaca koji su svoj radni vijek proveli u fabrikama i na gradilištima širom Njemačke sa zebnjom iščekuju konačnu odluku koja će definisati njihovu treću životnu dob.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE