Portal 072info

Njemački list o Kristijanu Šmitu, kandidatu za nasljednika Incka: Novi jahač mrtvog konja

c 68
TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

“Novi jahač mrtvog konja?” – naslov članka u aktuelnom izdanju lista “Frankfurter Allgemeine Zeitung” (FAZ) u kojem je predstavljen “Nijemac koji bi trebao reformirati BiH” ne zvuči baš optimistično.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME

Kandidat za visokog predstavnika u BiH je Kristijan Šmit (Christian Schmidt) – političar bavarske stranke CSU (Kršćansko-socijalna unija) i bivši savezni ministar poljoprivrede. On bi „trebao postati kralj, ustvari bi tačnije trebalo reći: vice-kralj” – piše dopisnik FAZ-a iz Beča, Mihael Martens (Michael), prenosi “Deutche Welle”.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME

FAZ napominje da je dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice formalno najmoćnija pozicija u toj balkanskoj zemlji – te da je ona utemeljena nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, odnosno okončanja rata u BiH. Visoki predstavnik bi trebao nadzirati mirovni proces, a istovremeno je (naknadno) dobio ovlasti koje praktički nalikuju diktatorskima, piše njemački list: “Baš kao i vice-kralj neke velesile u nekoj koloniji i vrhovni nadglednik mira u Sarajevu može otpuštati političare, anulirati zakone ili izdavati dekrete”.

Dopisnik FAZ-a podsjeća da je u godinama nakon rata međunarodna zajednica doista imala pune ruke posla u BiH, na primjer oko hapšenja ratnih zločinaca, ili pomoći u povratku izbjeglica: „Ali situacija se u toj zemlji odavno stabilizirala. Dva glavna ratna zločinca, bosanski Srbi Radovan Karadžić i Ratko Mladić, ostatak svog života će provesti u zatvoru.”

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Dužnost koja je izgubila na značaju

List koji izlazi u Frankfurtu na Majni smatra da je položaj visokog predstavnika s vremenom izgubio na značaju i – težini. U prilog toj tezi se argumentira kako se „krvavi sukobi među etničkim grupama nisu ponovno rasplamsali” ni nakon povlačenja Bundesvera i gotovo svih inozemnih trupa – podsjeća se doduše na prijetnje Milorada Dodika otcjepljenjem Republike Srpske, ali i napominje da se radi samo o retorici, jer Dodik za svoje „secesionističke planove u Srbiji (za sada) nema partnere”.

– Dužnost visokog predstavnika je danas samo skupa štafaža, koju rijetko ko od domaće političke klase uopće uzima za ozbiljno – konstatira dopisnik FAZ-a.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Podsjeća se i na jednu izjavu ranijeg visokog predstavnika, bivšeg slovačkog šefa diplomacije Miroslava Lajčaka koji je za OHR rekao (a kasnije opozvao) da se radi o “mrtvom konju”.

Austrijski diplomat Valentin Incko (Inzko) je od 2009. “jahač mrtvog konja” u Sarajevu i u tih 12 godina i nije baš upao u oko, piše njemački list.

FAZ piše i o rasplamsavanju debate u BiH oko toga što kandidatura Kristijana Šmita (Christian Schmidt), političara iz „jedne velike zapadnoevropske zemlje” uopće znači i što bi trebala značiti?

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Žele li Evropljani i Amerikanci opet preuzeti više kontrole u BiH? To je pitanje, napominje FAZ, važno i zbog toga što je u „Vijeću za primjenu mira u BiH” koje i imenuje visokog predstavnika zastupljena i Rusija.

– Baš zato sad Sarajevom kolaju pitanja i glasine o tome kako je Berlinu uspjelo da dobije podršku Moskve za vlastitog kandidata – piše ovaj dnevnik.

Službeno imenovanje na proljeće

Službeno imenovanje novog visokog predstavnika uslijedit će tek u martu/ožujku. No već nekoliko mjeseci je jednom krugu insajdera bilo poznato da bi upravo Schmidt  trebao ubuduće obnašati tu dužnost. Ali sve se držalo u najstrožoj tajnosti. „Nije jasno kako se koncem decembra/prosinca u javnosti pojavili njegovo ime, ali putevi su u Sarajevu i Beču kratki”, piše DAZ. Schmidt za sada ne želi javno komentirati svoje ciljeve i razloge kandidature – barem ne prije nego što se nju i formalno „odobri”.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

– Interesu za obnašanjem te dužnosti je možda doprinijela banalna činjenica da nije uspio jedan drugi Šmitov cilj. Ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer (Seehofer) se očigledno zalagao za to da Šmit postane predsjednik Fondacije Hansa Zidela (Hanns Seidel) – piše FAZ.

Ta je politička fondacija bliska stranci CSU. Ali Šmitova kandidatura je propala zbog otpora bavarskog premijera Markusa Sedera (Söder), čiji je favorit evropski zastupnik Markus Ferber.Šmit ima poprilično iskustvo na Balkanu. Od 1991. je nekoliko godina bio CSU-ov čovjek u Bundestagu zadužen za vanjsku i sigurnosnu politiku. Kasnije je kao državni sekretar u Ministarstvu odbrane u Berlinu često bio u dodiru s Balkanom.

Po nalogu kancelarke Merkel je Šmit u više navrata boravio u BiH, gdje se između ostaloga brinuo i o pronalasku brzih rješenja za smještaj migranata – na primjer tokom svoje misije u BiH koncem 2019. Šmit, kako navodi ovaj njemački list, po pitanjima Balkana, cijeni mišljenje bivšeg komesara za proširenje Johanesa Hana (Johannes Hahn) i posljednjeg glavnog tužioca Haškog tribunala Serža Bramerca (Serge Brammertz). Kako zaključuje FAZ, Kristijan Šmit će imati, ne samo za tamošnje uslove, ogromnu platu ali i funkciju na kojoj, kako sada stvari stoje, ništa ne može napraviti, prenosi DW.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME
Podijelite članak
  • 2
    Shares
REKLAMA
KRAJ REKLAME
REKLAMA
KRAJ REKLAME