Njemački mediji: Berlin i Brisel potcjenjuju ozbiljnost situacije u BiH

Štampa na njemačkom jeziku bavila se Balkanom! “Zalcburger nahrihten” piše o ljubavi srpskih bulevarskih novina prema Donaldu Trampu, a berlinski “Tagescajtung” se bavi bezbjednošću balkanskog regiona koja je sve krhkija, piše “Dojče vele”.

Austrijski dnevnik “Zalcburger nahrihten” u tekstu potpisanom oznakama novinskih agencija Apa/Dpa piše kako su srpski mediji oduševljeni Donaldom Trampom. “Novine u Srbiji, zemlji-kandidatu za EU, već nedjeljama slave izbor Donalda Trampa za novog predsjednika SAD. I dok se velike zemlje ovog svijeta još trude da uspostave kontakte sa njegovim nepoznatim saradnicima, Srbi, kako izgleda, već imaju najbolje moguće odnose sa novim predsjednikom.

Zahvaljujući bulevarskoj štampi“, stoji u tekstu pomenutog dnevnika, prenosi “Dojče vele”. List je objavio fotografiju na kojoj se vidi bilbord sa natpisom “Čestitamo, Trampe, Srbine! – Nezavisne dnevne novine Informer“, uz objašnjenje da “te novine služe kao glasilo vlade“ i priču o “navodnoj pozadini“ plakata: Srpkinji Milki Milisavljević “koja tvrdi da je 80-ih godina čuvala djecu u Trampovom domaćinstvu“ i da zbog nje Tramp voli Srbiju. Nadalje se navodi i da su “Beogradske novine Kurir prije nekoliko dana objavile navodnu izjavu novog predsjednika SAD“ da su Srbi divan narod i da on hoće da se sastane sa premijerom Aleksandrom Vučićem, te da je Tramp to lično saopštio srpskom ambasadoru u Vašingtonu.

“Zalcbuger nahrihten” piše da sada “Mala balkanska zemlja od Trampa može da očekuje mnogo dobrog, kako to mediji prenose. Na primjer, vraćanje otcjepljene pokrajine Kosova ili raspuštanje omraženog NATO-saveza koji je 1999. bombardovao Srbiju.“

“Nema evropske zemlje u kojoj mnogi bulevarski listovi toliko zaokupljaju pažnju ljudi kao što je to Srbija“, piše u članku koji se u nastavku poziva na “medijski centar u bosanskom Sarajevu i njegovu upravo objavljenu analizu o novinama prije svega u Beogradu, u kojoj je navedeno kako izgleda iskrivljena slika stvarnosti za Srbe: poplave, komarci, dronovi, Albanci, fašisti, muslimani, strani plaćenici, domaći izdajnici, SAD, EU, NATO, opozicija, izbjeglice, ID, državni deficit“.

Dalje se navodi da je nezavisni Savet za štampu u Srbiji prije nekoliko dana naveo da je srpska dnevna štampa od marta do decembra 5447 puta prekrišla etički kodeks – “smjernice koje su srpski mediji sami sebi propisali“. “I tako svakog dana“ ljudi u Srbiji “na šarenim stranama bulevarskih listova čitaju nevjerovatne i nečuvene stvari. Nema ljudskih perverzija koje nisu prenijete slikom i tekstom u svim pojedinostima. Sve i ako u tim pravim horor-pričama često ni nema najmanjeg zrnca istine, sljedećeg dana se samo nastavlja dalje sa novim senzacijama“, piše austrijski dnevnik “Zalcburger nahrihten”.

Novinar berlinskog dnevnika “Tagescajtung” Erih Ratfelder primjećuje da bi “Dilovi sa Rusijom koje je najavio Tramp uskoro mogli da pogode i Balkan. Činjenica je da je stanje bezbjednosti u regionu koje od ratova u Jugoslaviji garantuju NATO i EU – postalo nestabilinije“. “Ruska politika već godinama pokušava da proširi svoj uticaj na nacionalističko-pravoslavno stanovništvo Balkana“, piše Ratfelder, prenosi “Dojče vele”.

Autor objašnjava da je do sada politika Zapada polagala na obećanja o pristupu EU, ali “vezivna snaga EU nestaje, izgleda da je njena budućnost postala nesigurnija“. “U političkom vakuumu koji je nastao, prije svega srpski nacionalisti pokušavaju da ustanove koliko daleko mogu da idu na pozadini nove političke konstelacije. To pokazuju događaji na granici Kosovo/Srbija, u Bosni i Hercegovini kao i u Crnoj Gori“.

Autor potom ukratko opisuje nedavni incident sa vozom koji je iz Beograda krenuo za Kosovsku Mitrovicu, te da su dvije strane u razgovorima sa opunomoćenicom EU za spoljne poslove Federikom Mogerini obećale da će nastaviti bilateralne pregovore, no: “Ovaj događaj pokazuje da mir na Balkanu visi o tankoj niti“. “Krhka je i situacija u Crnoj Gori. Tamo prosrpske snage pokušavaju da spriječe ulazak u NATO. Vehementan otpor prosrpske opozicije zbog referenduma o pristupu NATO u jesen 2016. je, kako izgleda, sprovela ruska tajna služba a finansirali su je ruski biznismeni.

Kada bi Crna Gora pristupila NATO, Rusija ne bi mogla da postigne jedan od svojih strateških ciljeva: da koristi luke te zemlje za svoju sredozemnu flotu. Doduše, za pristup NATO se odlučila tijesna većina, no sada zahtjev za pristup moraju da potvrde zemlje NATO. Ali i Senat SAD. Kako će reagovati Tramp?“, pita se autor članka. Ratfelder se u svom članku bavi i situacijom u Bosni i Hercegovini gdje vidi stvaranje opasne situacije. Berlin i Brisel su, smatra on, potcijenili težinu referenduma koji je predsjednik  Milorad Dodik sproveo – o uvođenju dana osnivanja Republike srpske kao nacionalnog praznika.

“Srpski entitet nije samo rezultat napadačkog rata, već u očima većinskog bošnjačkog stanovništva i rezultat takozvanih etničkih čišćenja koja su 1995. godine kulminirala genocidom u Srebrenici i koštala života gotovo 70.000 Bošnjaka, a skoro dva miliona ljudi iz regiona nagnala u bijeg. Dodikova otvorena prijetnja da će 2017. održati referendum o otcjepljenju Republike Srpske od Bosne i Hercegovine, doživljava se kao provokacija. U Sarajevu se čak ponovo govori o ratu i šuška se o formiranju vojne strukture na bošnjačkim područjima. Između ostalog, i zato što je Dodik najavio da će povući srpske jedinice iz zajedničke armije.“

Autor smatra i da bi zaoštravanje konflikta mogle da iskoriste i islamističke snage da bi ojačale svoej pozicije među Bošnajcima. “Turska je posljednjih mjeseci više puta naglasila da je sila-zaštitnica muslimana na Balkanu, i prijetila čak i angažovanjem turskih jedinica“, navodi se u tekstu. Ratfelder smatra da su u pravu zapadni vojni eksperti koji traže stacioniranje oko stotine NATO-vojnika u Brčkom“, jer bi oni tamo “bitno ograničili Dodikov manevarski prostor i smanjili napetost, “ali, izgleda da ni u Briselu ni u Berlinu nisu shvaćene razmjere opasnog razvoja situacije u Bosni.“

On na kraju podsjeća da je Obamina administracija 19. januara uvela sankcije protiv Dodika, ali da zemlje EU oklijevaju da pokažu Dodiku gdje mu je mjesto. “Dodik se sada čak nada da će Trampova administracija ukinuti te sankcije“, zaključuje Ratfelder.

Dojče vele