Novi poraz vlasti, BiH na sivoj listi

Bosna i Hercegovina će u petak ponovo biti uvrštena na sivu listu MONEYVAL-a, nadzornog tijela Vijeća Evrope zaduženog za praćenje sistema sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. Nezvanične potvrde ove vijesti, koje smo mjesecima najavljivali, stižu nakon sastanka nadležnog Pododbora u Parizu, te će se BiH, nakon osam godina, ponovo naći među državama koje imaju ozbiljne nedostatke u ovoj oblasti.

Glavni razlozi

Među glavnim razlozima za ovakvu odluku navodi se neuspostavljanje registra stvarnih vlasnika pravnih lica u FBiH, kao i činjenica da nije usvojen Zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine. Nije pomoglo nedavno usvajanje prijedloga zakona o ograničavanju raspolaganja imovinom s ciljem sprečavanja terorizma, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje. Kao ni ovlaštenje predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH Borjani Krišto, dato na vanrednoj telefonskoj sjednici prije nekoliko dana, da potpiše Pismo o političkoj opredijeljenosti na visokoj razini kojim se potvrđuje prihvatanje Akcijskog plana Radne skupine za finansijsko djelovanje (FATF) i opredijeljenost Bosne i Hercegovine za njegovu punu, pravodobnu i koordiniranu provedbu.

Uvrštavanje BiH na sivu listu MONEYVAL-a predstavlja ozbiljan signal međunarodnoj finansijskoj zajednici da postoje nedostaci u sistemu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, kaže za „Avaz“ profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Amila Pilav-Velić.

Percepcija rizika

– Iako ovaj status ne podrazumijeva sankcije, on povećava percepciju rizika poslovanja u BiH. Posljedica mogu biti strožije kontrole međunarodnih finansijskih transakcija, sporiji platni promet i veći troškovi poslovanja za domaće kompanije. Siva lista može negativno uticati i na odluke stranih investitora, koji u uslovima povećanog regulatornog rizika često odgađaju ili preusmjeravaju investicije na druga tržišta – kaže profesorica Velić. 

Dodaje da su posebno izloženi sektori koji zavise od međunarodnog kapitala i izvoza, te da se dugoročno najveća šteta ogleda u narušavanju ugleda zemlje i smanjenju povjerenja u njene institucije.

– To može otežati pristup međunarodnim izvorima finansiranja i usporiti privredni rast. Povratak na sivu listu nakon osam godina ukazuje na potrebu hitnog jačanja regulatornog i institucionalnog okvira. Zato je neophodno da nadležne institucije provedu potrebne reforme kako bi BiH što prije izašla iz režima pojačanog nadzora. Samo na taj način moguće je obnoviti povjerenje investitora i osigurati stabilnije uslove za ekonomski razvoj – ističe prof. dr. Amila Pilav-Velić.

Skuplje doznake iz inostranstva

Na posljedice po građane i kompanije ranije su upozorili i iz Udruženja banaka BiH. Očekuju nas, prvenstveno, sporije i skuplje međunarodne finansijske transakcije, uključujući doznake iz inostranstva, koje će biti pod pojačanim nadzorom.

– To je posebno važno imajući u vidu veliki broj građana BiH koji žive i rade u inostranstvu, kao i značaj tih transfera za domaću ekonomiju. Za privredu bi greylisting značio dodatne provjere svake transakcije, povećanu administraciju, kašnjenja u plaćanjima i veće troškove poslovanja. Istovremeno, postojala bi realna opasnost otežanog održavanja ili uspostavljanja korespondentnih odnosa sa stranim bankama, što predstavlja ključni kanal za međunarodna plaćanja i finansijske tokove. Sve to bi imalo negativan efekat na konkurentnost domaćih kompanija, investicije i ukupnu ekonomsku aktivnost – kazao je predsjednik Udruženja Edis Ražanica.