Screenshot 1 80
AUTOR: H.D.
DATUM: stu 17, 2021 @ 9:10
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
FIXGEHALT

Izgradnja Pelješkog mosta u Hrvatskoj, koji će biti pušten u upotrebu 2022. godine, onemogućava da kruzeri ili veći brodovi pristaju na teritoriji BiH

NER FIT

Šefik Džaferović je u razgovoru s američkim diplomatima rekao da bi Bosni i Hercegovini trebalo dati pristup otvorenom moru, aludirajući da im je hrvatski Pelješki most zatvorio izlaz. Bošnjački akademik Suad Kurtćehajić tvrdi da je BiH mogla imati izlaz na otvoreno more u Sutorini u Crnoj Gori, ali ga se odrekla kako ne bi dopao Republici Srpskoj, ali kaže da bi se to moglo promijeniti, piše Sputnik.

Izgradnja Pelješkog mosta u Hrvatskoj, koji će biti pušten u upotrebu 2022. godine, onemogućava da kruzeri ili veći brodovi pristaju na teritoriji BiH i to je, kako navodi sarajevski akademik profesor doktor Suad Kurtćehajić i predsjednik Bosanske akademije nauka i umjetnosti „Kulin ban“, problem na koji je ukazao Džaferović.

– U izgradnju tog mosta je do sada uloženo tristo i nešto milijuna eura, plus je Hrvatima pomogla i EU da se taj most izgradi i nema tu nikakve riječi o rušenju ako smo dozvolili njegovu gradnju. Sad, ne znam da li to može da se nekako ’izreže‘ pa da se napravi pokretni, podižući most, kojim bi se omogućilo da uplove veći brodovi i kruzeri – kaže profesor Kurtćehajić.

Tekst se nastavlja nakon reklame

Međutim, ono na što upozorava je greška koju je BiH napravila kada se odrekla u korist Crne Gore vlasništva nad Sutorinom, graničnim mjestom, gdje bi imala otvoren izlaz na more.

„Vidite, BiH je imala dva izlaza na more, Neum i Sutorinu. Po AVNOJ-u, BiH je imala oba mjesta. Točnije, 1945. godine Predsjedništvo AVNOJ-a je utvrđivalo granice tadašnje Jugoslavije, odnosno federalnih jedinica koje tada još nisu bile republike, što su kasnije postale. Za BiH je bila sljedeća formulacija: BiH će ući u granicama koje su utvrđene na Berlinskom kongresu, dakle i sa Sutorinom i s Neumom“, podsjeća sugovornik iz Sarajeva, a prenosi Slobodnadalmacija.hr.

– Upravo iz tih razloga sam osobno pokušavao da ukažem Sarajevu da ne potpiše Ugovor o granici s Crnom Gorom. Međutim, oni su se izgleda unaprijed dogovarali. Mislim da je Sarajevo Crnoj Gori dalo Sutorinu samo iz razloga jer su se prepali da taj izlaz ne pripadne Republici Srpskoj. Ugovor o ratifikaciji granice između Crne Gore i BiH i po kojemu je Sutorina predana Crnoj Gori, potpisan je 2015. godine. Ugovor nije potpuno legalan.

Mi smo preko zapisnika o utvrđivanju granice utvrdili da je sporazum potpisan bez kvoruma. Dakle, naša bosanska komisija imala je devet članova — tri Srbina, tri Hrvata i tri Bošnjaka. Kvorum čini šest članova. Međutim, u finalnom dijelu utvrđivanje sporazuma o granici s Crnom Gorom se utvrđivalo s tri člana. Za mene je to dobar znak, jer ako se nekada desi i bude dobre volje, taj ugovor može da se ospori zbog proceduralnih razloga i može se poništiti. Da je to otišlo na Međunarodni sud pravde Crna Gora bi mogla da navede kao argument samo da im je to mjesto netko dao u telefonskom razgovoru – smatra profesor Kurtćehajić.

LIDER