Novi raketni napadi na Izrael uprkos Trampovim prijetnjama

Uprkos prijetnjama Donalda Trampa da će ciljati iranske mostove i elektrane, Iran je pokrenuo nove raketne napade na Izrael. Više od mjesec dana nakon početka sukoba, koji ne pokazuje znakove jenjavanja, Izrael je rano u petak bio meta novih iranskih raketnih napada.

Prema spasiocima, nije bilo prijavljenih žrtava. Izraelska vojska nije precizirala lokacije koje su bile cilj napada, ali vojni radio izvijestio je o šteti na željezničkoj stanici u Tel Avivu.

Iranski mediji izvijestili su da je Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC), ideološka vojska Irana, ispalila rakete dugog dometa prema gradu i ljetovalištu Eilatu na jugu. Nastavljajući izmjenjivati prijetnje i pozive Teheranu da prihvati sporazum o prekidu vatre, Donald Tramp ovaj je put upozorio Iran na daljnje uništavanje civilne infrastrukture.

– Sljedeći su mostovi, a zatim elektrane – upozorio je na svojoj mreži Truth Social. U četvrtak je u američko-izraelskim zračnim napadima na infrastrukturu u Iranu uništen most u izgradnji u blizini Teherana, na veliko zadovoljstvo američkog predsjednika.

– Napad na civilnu infrastrukturu, uključujući nedovršene mostove, neće prisiliti Irance na predaju – upozorio je iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči na X-u. Pokrenut 28. februara zajedničkom ofenzivom Sjedinjenih Država i Izraela, rat je već odnio hiljade života, najviše u Iranu i Libanu.

Širenje rata širom Bliskog istoka potiče ozbiljnu zabrinutost za globalnu privredu zbog gotovo potpunog zatvaranja Hormuškog moreuza, kroz koji prolazi 20% svjetske nafte i LNG-a. Oko četrdeset zemalja poziva na “trenutno i bezuvjetno ponovno otvaranje” moreuza, optužujući Iran da pokušava “držati globalnu privredu kao taoca”.

U Ujedinjenim narodima u Njujorku, Bahrein već deset dana predstavlja nacrt rezolucije kojom se odobrava upotreba sile za oslobađanje moreuza. Međutim, glasanje o tom pitanju, prvotno zakazano za petak, odgođeno je jer Vijeće sigurnosti još uvijek nije postiglo konsenzus.

Nije sigurno hoće li Rusija i Kina, koje obje imaju pravo veta, podržati nacrt rezolucije. – Ovlaštivanje država članica za upotrebu sile značilo bi legitimiranje nezakonite i neselektivne upotrebe sile, što bi neizbježno dovelo do daljnje eskalacije situacije i ozbiljnih posljedica – rekao je kineski ambasador Fu Cong.

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči upozorio je u petak protiv bilo kakve “provokativne akcije” uoči očekivanog glasanja Vijeća sigurnosti UN-a o upotrebi sile za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza. – Aragči naglašava da će sve provokativne akcije agresora i njihovih podupiratelja, uključujući i u Vijeću sigurnosti UN-a u vezi sa situacijom u Hormuškom moreuzu, samo dodatno zakomplicirati stvari – navodi se u izjavi njegova ministarstva.

Iranska vojska upozorila je da će moreuz ostati zatvoren za zemlje koje se smatraju neprijateljskima. U Kuvajtu, koji je, kao i druge zaljevske države, meta gotovo svakodnevnih iranskih odmazdi, rano u petak ujutro prijavljeni su novi napadi raketama i dronovima.

Sirene upozorenja također su se uključile u Bahreinu, a u Kuvajtu se rafinerija zapalila nakon iranskog napada. – Kuvajtska naftna korporacija (KPC) izvijestila je da je rafinerija Mina Al-Ahmadi rano jutros bila meta napada dronom, što je uzrokovalo požar u nekoliko operativnih pogona – prenijela je agencija Kuna, dodajući da nije bilo žrtava.

U Libanu, još jednoj velikoj zoni sukoba od napada proiranske skupine Hezbolaha na Izrael, koji je pak izvršio invaziju na jug zemlje, izbjeglo je više od milion ljudi. To dovodi do “vrlo alarmantnih” rizika od dugotrajnog masovnog raseljavanja dijela stanovništva, upozorila je glavna direktorica Međunarodne organizacije za migracije (IOM), Amy Pope, za AFP.

– U južnom Libanu postoje mjesta koja se u cijelosti devastiraju”, a “čak i ako rat završi sutra, ovo će uništenje ostati i obnova će biti potrebna – naglasila je. U dugo očekivanom govoru u srijedu navečer, američki predsjednik uništio je sve nade u brzu deeskalaciju, govoreći o još “dvije do tri” sedmice udara kako bi Iran poslao “nazad u kameno doba”.

Iranska vojska zauzvrat obećava “razorne” operacije i “poniženje”. Te su izmijenjene prijetnje bile dovoljne da u četvrtak ponovno porastu cijene nafte.

Uprkos prijetnjama Donalda Trampa da će ciljati iranske mostove i elektrane, Iran je pokrenuo nove raketne napade na Izrael. Više od mjesec dana nakon početka sukoba, koji ne pokazuje znakove jenjavanja, Izrael je rano u petak bio meta novih iranskih raketnih napada.

Prema spasiocima, nije bilo prijavljenih žrtava. Izraelska vojska nije precizirala lokacije koje su bile cilj napada, ali vojni radio izvijestio je o šteti na željezničkoj stanici u Tel Avivu.

Iranski mediji izvijestili su da je Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC), ideološka vojska Irana, ispalila rakete dugog dometa prema gradu i ljetovalištu Eilatu na jugu. Nastavljajući izmjenjivati prijetnje i pozive Teheranu da prihvati sporazum o prekidu vatre, Donald Tramp ovaj je put upozorio Iran na daljnje uništavanje civilne infrastrukture.

– Sljedeći su mostovi, a zatim elektrane – upozorio je na svojoj mreži Truth Social. U četvrtak je u američko-izraelskim zračnim napadima na infrastrukturu u Iranu uništen most u izgradnji u blizini Teherana, na veliko zadovoljstvo američkog predsjednika.

– Napad na civilnu infrastrukturu, uključujući nedovršene mostove, neće prisiliti Irance na predaju – upozorio je iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči na X-u. Pokrenut 28. februara zajedničkom ofenzivom Sjedinjenih Država i Izraela, rat je već odnio hiljade života, najviše u Iranu i Libanu.

Širenje rata širom Bliskog istoka potiče ozbiljnu zabrinutost za globalnu privredu zbog gotovo potpunog zatvaranja Hormuškog moreuza, kroz koji prolazi 20% svjetske nafte i LNG-a. Oko četrdeset zemalja poziva na “trenutno i bezuvjetno ponovno otvaranje” moreuza, optužujući Iran da pokušava “držati globalnu privredu kao taoca”.

U Ujedinjenim narodima u Njujorku, Bahrein već deset dana predstavlja nacrt rezolucije kojom se odobrava upotreba sile za oslobađanje moreuza. Međutim, glasanje o tom pitanju, prvotno zakazano za petak, odgođeno je jer Vijeće sigurnosti još uvijek nije postiglo konsenzus.

Nije sigurno hoće li Rusija i Kina, koje obje imaju pravo veta, podržati nacrt rezolucije. – Ovlaštavanje država članica za upotrebu sile značilo bi legitimiranje nezakonite i neselektivne upotrebe sile, što bi neizbježno dovelo do daljnje eskalacije situacije i ozbiljnih posljedica – rekao je kineski ambasador Fu Cong.

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči upozorio je u petak protiv bilo kakve “provokativne akcije” uoči očekivanog glasanja Vijeća sigurnosti UN-a o upotrebi sile za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza. – Aragči naglašava da će sve provokativne akcije agresora i njihovih podupiratelja, uključujući i u Vijeću sigurnosti UN-a u vezi sa situacijom u Hormuškom moreuzu, samo dodatno zakomplicirati stvari – navodi se u izjavi njegova ministarstva.

Iranska vojska upozorila je da će moreuz ostati zatvoren za zemlje koje se smatraju neprijateljskima. U Kuvajtu, koji je, kao i druge zaljevske države, meta gotovo svakodnevnih iranskih odmazdi, rano u petak ujutro prijavljeni su novi napadi raketama i dronovima.

Sirene upozorenja također su se uključile u Bahreinu, a u Kuvajtu se rafinerija zapalila nakon iranskog napada. – Kuvajtska naftna korporacija (KPC) izvijestila je da je rafinerija Mina Al-Ahmadi rano jutros bila meta napada dronom, što je uzrokovalo požar u nekoliko operativnih pogona – prenijela je agencija Kuna, dodajući da nije bilo žrtava.

U Libanu, još jednoj velikoj zoni sukoba od napada proiranske skupine Hezbolaha na Izrael, koji je pak izvršio invaziju na jug zemlje, izbjeglo je više od milion ljudi. To dovodi do “vrlo alarmantnih” rizika od dugotrajnog masovnog raseljavanja dijela stanovništva, upozorila je glavna direktorica Međunarodne organizacije za migracije (IOM), Amy Pope, za AFP.

– U južnom Libanu postoje mjesta koja se u cijelosti devastiraju”, a “čak i ako rat završi sutra, ovo će uništenje ostati i obnova će biti potrebna – naglasila je. U dugo očekivanom govoru u srijedu navečer, američki predsjednik uništio je sve nade u brzu deeskalaciju, govoreći o još “dvije do tri” sedmice udara kako bi Iran poslao “nazad u kameno doba”.

Iranska vojska zauzvrat obećava “razorne” operacije i “poniženje”. Te su izmijenjene prijetnje bile dovoljne da u četvrtak ponovno porastu cijene nafte.