Novi šamar bh. pravosuđu: Korupcija je nekažnjiva, zakoni ne važe za one koji imaju moć i uticaj

U toku prošle godine tužilaštva u BiH su podigla samo jednu optužnicu iz oblasti visoke korupcije, kao i 15 optužnica za djela iz domena korupcije srednjeg nivoa. Ovo predstavlja značajan pad u kvaliteti rada tužilaštvava u odnosu na 2017., kada je podinuto 10 optužnica za visoku i 37 za srednji nivo korupcije.

Ovi podaci su, između ostalog, sadržani u “Trećem godišnjem izvještaju o odgovoru pravosuđa na korupciju: sindrom nekažnjivosti”, kojeg su sačonolo eksperti Misije OSCE-a u BiH.

Nerealizovane preporuke

U ovom izvještaju navedene su brojne kritike na račun domaćih pravosudnih institucija zbog neefikasnosti u postupcima protiv korupcije. Kao ilustraciju su naveli kako su u prethodna dva izvještaja date ukupno 24 preporuke, koje su trebale rezultirati efikasnijom borbom pravosuđa protiv korupcije. Rezultati za proterkle dvije godine su porazni.

– Ukupno gledajući, uzevši u obzir sve 24 preporuke zajedno, situacija je nezadovoljavajuća – napredak nije postignut u 12 preporuka, za osam preporuka realizacija je u toku, tri su djelimično realizovane i samo jedna u potpunosti provedena, navodi se u Izvještaju.

Dodatni problem je što, čak i kada se tužilaštva usude ili udostoje da podignu optužnive u slučajevima velike i srednje korupcije, sudovi uglavnom donose oslobađajuće presude.

– Samo 13 optuženih je oglašeno krivim, dok je njih 23 oslobođeno krivice u predmetima visoke i korupcije srednjeg nivoa okončanim u 2019. godini. Mala vjerovatnoća izricanja osuđujućih presuda u teškim i složenim predmetima ukazuje na brojne manjkavosti u pravosudnom sistemu i sugeriše propust da se zakon primijeni u odnosu na one pojedince koji imaju moć i uticaj u društvu. Jedna skupina problema odnosi se na manjkavosti u tužilačkoj pripremi predmeta, dok druga ukazuje na nejasnu ili nepredvidiljivu primjenu zakona od strane sudova. Iako je pravna nesigurnost redovno uočavana negativna odlika zakonodavnog i pravosudnog sistema u BiH, posljedice ove sistemske smetnje posebno su akutne u procesuiranju predmeta visoke i korupcije srednjeg nivoa, stoji u ovom dokumentu.

Kao jedna od manjkavosti navedeno je i sve duže trajanje sudskih postupaka. Za slučajeve visoke korupcije, od podizanja optužnice do izricanja presude prođe 1.351 dan, a za one nešto lakše, sa srednjeg nivoa, potrebno je 939 dana.

Nekažnjivost počinilaca

– Ukupna slika koju nudi praćenje teških predmeta korupcije (tj. onih predmeta koji su kategorizirani kao predmeti visoke i korupcije srednjeg nivoa) može se jednostavno opisati kao zatajenje krivično-pravnog sistema koje je dovelo do de facto nekažnjivosti za počinioce brojnih teških djela, porazna je ocjena međunarodnih eksperata.

Zanimljivo je razmišljanje i o odnosu pravosudnih institucija prema informisanju javnosti. Naime, novinari su već navikli, kada pošalju upot u vezi sa nekim slučajem korupcije, bilo kojem tužilaštvu u zemlji, a to je ekstremno primjetno kada je u pitanju Tužilaštvo BiH kojim vlada Gordana Tadić, da će dobiti odgovor: “Ne možemo govoriti o istragama koje su u toku”. To je postalo toliko uobičajeno da novinari unaprijed znaju kakav će odgovor dobiti, tako da i samo slanje pitanja postaje besmisleno. U zemljama koje se mogu pohvaliti nezavisnim i nepristrasnim pravosuđem takva praksda nije uobičajena.

– VSTV BiH, tužilaštva i sudovi trebaju javnosti omogućiti pristup smislenim i detaljnijim informacijama o istragama, krivičnom gonjenju i presuđivanju predmeta, pogotovo onih koji su od posebnog značaja za javni interes, preporučuju međunarodni eksperti.

Nažalost, s obzirom na iskustva iz prethodnih godina, kao i osjećaja nekažnjivosti kod onih koji bi trebali da unaprijede rad pravosuđa, za očekivati je da će se i prema ovom izvještaju odnositi po principu: Na jedno uho ušlo, a na drugo izašlo”.

Cijeli izvještaj, kojeg će Misija OSCE-a sutra predstaviti javnosti, možete pročitati OVDJE.

Oslobođenje