Novi sojevi virusa zabrinjavaju: Vakcinisati se ili ipak čekati nove vakcine

Javljaju se novi sojevi virusa SARS-CoV-2 i neke vakcine su manje efikasne na te sojeve, piše Vakcine.ba.

Pokazalo se da je vakcina AstraZeneca slabije efikasna za južnoafrički soj B 1.351 i vakinacija ovom vakcinom u Južnoafričkoj Republici je suspendirana.

J&J vakcina j pokazala najmanju eefikasnost (57%) upravo u Južnoj Africi, zbog novog soja.
COVID-19 / Infografika: Mutirane varijante koronavirusa i djelotvornost vakcine

Međutim, ovo ne znači da je uzaludno da s vakcinišemo niti da trebamo čekati najeefikasniju vakcinu da bude dostupna. Molekularni biolog i neurobiolog doktor Miloš Babić objašnjava i zašto.
Novi mutanti počinju da pokazuju efekte

Nova istraživanja su pokazala da je AstraZeneca vakcina nedovoljno efikasna protiv B.1.351 soja, dajući jedva 25% zaštite. Južna Afrika je otkazala upotrebu AstraZeneca-Oxford vakcine, i očekuje se da će i druge države preokrenuti strategiju, jer se pomenuti mutant sve više širi svijetom.

Drugim riječima, jedan od svjetskih igrača na polju imunizacije je drastično oslabljen, sve dok ne uspije da reformuliše vakcinu i provjeri tu novu formulaciju.

Gubitak efikasnosti nije viđen samo kod AstraZeneca vakcine. Nove vakcine, Johnson&Johnson i Novavax su vrlo efikasne protiv osnovnog soja (85–90%), ali su mnogo manje efikasne protiv novih mutanata (49–57%).

Za sada nema podataka o efektima novih mutacija na Sputnik V i Sinofarm vakcine. Za Moderna i Pfizer-BioNTech vakcine postoje podaci da su efikasne i protiv novih sojeva koronavirusa. Pitanje je koliko dugo će se i njihova otpornost održati protiv novih, kombinovanih mutanata ukoliko se ne uspori širenje koronavirusa.

Da dodatno zakomplikuje stvari, definišuća mutacija B.1.351 soja (E484K) je sada više puta viđena i u Britanskom B.1.1.7 soju, koja nosi promjene koje virus čine zaraznijim.

Šta ovo znači za svakoga od nas, posebno za one koji bi da “malo pričekaju” sa vakcinisanjem?

U idealnom svijetu, vakcina bi nas sasvim zaštitila da se uopšte ne razbolimo, pogotovo u svjetlu činjenice da virus može da ostavi posljedice i kod blažih oblika bolesti. Takođe, tragamo za što idealnijom (efikasnijom) vakcinom, jer je bitna sa stanovišta postizanja kolektivnog imuniteta: što veća efikasnost, to ćemo brže moći da izađemo iz karantina. Ali, u ovoj situaciji pandemije, ovo nisu jedine bitne stavke za vakcinu, i sada je potraga za savršenstvom neprijatelj uspjeha.

Potrebno je da veliki procenat čovječanstva stekne bar osnovnu otpornost, da bismo mogli da pričamo o zaustavljanju mutacija.

Čekati savršenu vakcinu usporava proces vakcinacije i sticanje kolektivnog imuniteta, a ostavlja dodatni prostor za koronavirus da mutira.

Za sada, sve vakcine i dalje sprečavaju teške oblike bolesti, što je posebno važno za starije i za ljude u rizičnim grupama. Kako teži oblici bolesti imaju veću šansu da ostave teže dugoročne posljedice, delimična zaštita se isplati i na tom nivou.

Veoma važno je razumjeti da svako smanjenje sposobnosti virusa da se širi pomaže, kako konačnom zaustavljanju pandemije tako i skidanju tereta sa bolničkog sistema.
Zašto je važno vakcinisati se što prije?

Kako mutacije u novim sojevima postaju sve veća prijetnja, tako i vakcinacija postaje još važnija. Potrebno je ograničiti broj sojeva koji paralelno mogu da se šire (i samim tim postanu osnova za dalje mutacije). Potrebno je proizvesti osnovnu otpornost, čak i ako se dogodi da će ona zahtijevati dodatne vakcine.

Mjere ograničenja koje sprječavaju širenje virusa postaju sve važnije. Nosite maske. Jer što je manje maski, to je više zaraženih, i više šansi za mutacije.
Šta možemo da očekujemo u narednim mjesecima dok traje vakcinacija?

Sada vidimo prve praktične efekte mutacija, ali i dalje ostaje mnogo nepoznanica. U slijedećim mjesecima ćemo vidjeti koji su stvarni rezultati sudara novih sojeva sa postojećim imunitetom kod onih koji su preležali koronavirus, kao i kod onih vakcinisanih. Izdvajaju se dva pravca, odnosno dvije moguće “budućnosti”:

Može se desiti da preostali imunitet ipak bude dovoljno snažan da ograniči širenje i efekte virusa. U tom slučaju će biti moguće “otvoriti svijet” tokom ljeta ili jeseni ove godine.

Međutim, može se desiti i da se evolucija virusa nastavi, i da počnemo da viđamo sve veći broj ponovnih infekcija. U tom slučaju, slijede nam dodatne vakcine koje “pokrivaju” mutante, slično godišnjim vakcinama protiv gripa. A normalizaciju možemo očekivati 2022. godine.