Novi udar na evropsku ekonomiju: Energija ponovo pokreće inflaciju, kamate idu prema gore

Evropska ekonomija ponovo ulazi u neugodan krug: cijene energije rastu, inflacija se vraća, a centralne banke ponovo moraju razmišljati o višim kamatama.

Evropska centralna banka početkom septembra povećala je tri ključne kamatne stope za 0,25 procentnih poena, upozoravajući da sukob na Bliskom istoku stvara nove inflacijske pritiske. ECB sada očekuje prosječnu inflaciju u eurozoni od 3 posto tokom 2026. godine, prije usporavanja na 2,5 posto u 2027. i 2,1 posto u 2028. godini.

Problem je energija.

Cijene nafte ponovo su prešle nivo od 100 dolara za barel, dok su cijene prirodnog gasa također snažno porasle. ECB je upozorio da su cijene gasa i prerađenih naftnih proizvoda iznad nivoa korištenih u nepovoljnijim scenarijima njegovih ekonomskih projekcija.

To stvara problem koji se brzo prelijeva na ostatak ekonomije.

Skuplje gorivo povećava troškove transporta. Skuplja energija podiže troškove proizvodnje, a kompanije dio tog udara pokušavaju prebaciti na potrošače kroz više cijene proizvoda i usluga.

Istovremeno, više kamatne stope poskupljuju kredite građanima i kompanijama.

Građani ponovo osjećaju pritisak

Najnovija anketa ECB-a pokazala je da su potrošači u eurozoni u augustu povećali očekivanja o inflaciji u narednih godinu dana.

Medijan očekivane inflacije porastao je na 3 posto, sa 2,9 posto mjesec ranije. Povećana su i dugoročnija očekivanja.

To je važno jer očekivanja građana i kompanija mogu utjecati na njihovo ponašanje.

Ako domaćinstva očekuju da će cijene nastaviti brzo rasti, mogu ranije povećati potrošnju. Kompanije, s druge strane, mogu očekivati veće troškove i početi ih ugrađivati u cijene.

Tako se inflacijski pritisak može održavati duže nego što bi centralne banke željele.

ECB između inflacije i ekonomskog rasta

Centralna banka sada ima težak zadatak.

Više kamatne stope mogu pomoći u smirivanju inflacije, ali istovremeno usporavaju potrošnju i investicije. Građani teže dolaze do stambenih i potrošačkih kredita, dok kompanije skuplje finansiraju nove projekte.

Zato predsjednica ECB-a Christine Lagarde upozorava da se odluke neće donositi samo na osnovu cijena nafte i gasa. Centralna banka prati širu sliku – rast, potrošnju, tržište rada i kretanje osnovne inflacije.

Evropska ekonomija zasad pokazuje određenu otpornost. Nove projekcije ECB-a navode da je ekonomija eurozone bila otpornija na posljedice sukoba na Bliskom istoku nego što se ranije očekivalo.

Ali skuplja energija može taj trend promijeniti.

Šta to znači za BiH

Bosna i Hercegovina ne može izbjeći evropske ekonomske šokove.

Naša ekonomija je snažno povezana s evropskim tržištem kroz trgovinu, investicije, doznake i poslovanje domaćih kompanija koje zavise od potražnje u Evropskoj uniji.

Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je prosječna neto plaća u junu 2026. iznosila 1.706 KM. Istovremeno, statistika je u aprilu bilježila godišnju inflaciju od 6,8 posto.

Međunarodni monetarni fond je u svojoj procjeni ekonomije BiH iz jula predvidio rast od oko 2 posto u 2026. godini, uz inflaciju od 5,4 posto. Kao ključne rizike naveo je slabiji rast u Evropi, visoke cijene energije, političke tenzije i pad konkurentnosti.

Drugim riječima, evropski problem sa energijom nije samo problem evropskih građana.

Ako se visoke cijene goriva i energije zadrže, posljedice mogu osjetiti i bh. kompanije i domaćinstva – kroz skuplji transport, proizvodnju, hranu i druge proizvode.

A ako evropske centralne banke budu morale duže držati kamate na višem nivou, posljedice se mogu proširiti i na cijenu novca.

Ekonomisti zato ponovo koriste izraz koji se posljednjih godina već jednom vratio u centar pažnje: stagflacija – kombinacija visoke inflacije i slabijeg ekonomskog rasta.

Za sada nema dovoljno podataka da se kaže da je svjetska ekonomija ušla u takav scenarij. Ali kombinacija skuplje energije, viših kamatnih stopa i slabije potrošnje razlog je zbog kojeg centralne banke ponovo postaju izuzetno oprezne.

A za građane je najvažnije ono što se vidi na računu za gorivo, struju, hranu i ratu kredita.

Upravo tu će se najbolje vidjeti koliko će novi energetski šok trajati.