Novu vlast čeka do sada najteži mandat

Novu vlasti u BiH, na svim razinama, u iduće četiri godine čekat će vjerojatno najteži mandat s nekoliko ključnih izazova od čijeg rješavanja ovisi budućnost BiH, kao i odgovor hoće li naša zemlja ostati crna rupa Balkana ili će konačno pokušati uhvatiti korak sa susjedima koji nezaustavljivo idu k punopravnom članstvu u EU. Velikih razloga za optimizam jednostavno nema, budući da se u političkom prostoru ponovno očekuju sukobi oko starih, nikad dovršenih tema koje su gurnute pod tepih, a tu su i repovi iz prošlosti koji i dalje opterećuju bh. društvo u cjelini. Korijen problema su neriješeni međunacionalni odnosi, ali i potpuni izostanak zainteresiranosti političkih elita za određivanjem minimalnog stupnja konsenzusa oko europskih reformi kao i konstanto bogaćenje uskog kruga ljudi i nepostojanje socijalne i svake druge osjetljivosti za probleme običnih građana. Zbog svega navedenog kao i nagomilanih obveza, analitičari su oprezni i strahuju i postavljaju opravdano pitanje čekaju li nas ponovno četiri prokockane godine.

Unatoč nekim novim snagama koje bi mogle doći na vlast nakon 12. listopada, i njih čeka nekoliko ključnih prioriteta na kojima će se testirati njihova sposobnost, a ovom prilikom donosimo najvažnije stvari koje će već ove godine doći na naplatu kao posljedica prethodne četiri prokockane godine. U prvom redu to je političko pitanje koje se veže uz europski put, a pretpostavlja podnošenje aplikacije za članstvo, čiji je preduvjet stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. A on ne može stupiti sve dok se ne riješi provedba presude “Sejdić – Finci” te ustroji jasan mehanizam koordinacije.

Vojska nezaposlenih

I dok je provedba presude vezana uz hrvatsko pitanje i odnos Hrvata i Bošnjaka u prvom redu, mehanizam koordinacije je mnogo složenija stvar u kojoj svaka od tri strane ima svoje interese. Srbi bi očuvanje entitetske nadležnosti, Bošnjaci državu koja će preuzeti sav posao, dok Hrvati kroz srednji put žele kako jačanje države, tako i decentralizirani način odlučivanja i zaštitu nacionalnih interesa kroz djelovanje županija.

Osim ovog ključnog pitanja od kojeg ovisi daljnji put naše zemlje prema Europi, odmah nakon izbora novu vlast očekuje i niz srodnih reformi koje su do sada bile na čekanju zbog nepostojanja političkog dogovora oko presude “Sejdić – Finci”. Naime, ekonomija je, zbog izostanka reformi koje bi vodile jedinstvenom ekonomskom prostoru i strategiji forsiranja izvorno orijentiranih poduzeća, na koljenima, a dodatni problem su i neriješene reforme zdravstvenog i mirovinskog sustava. O tomu što je vlast u ekonomskom smislu radila posljednjih godina dovoljno govore brojke – u svibnju 2010. broj nezaposlenih u BiH iznosio je 512.349, a četiri godine kasnije u srpnju on iznosi čak 548.609

Ljudi su na rubu, a prosvjedi kojima smo svjedočili u veljači još uvijek su realna mogućnost u mjesecima koji dolaze – naravno, pod uvjetom da nova vlast ne napravi nekoliko koraka koji bi uključivali stvaranje takvog političkog ambijenta koji će omogućiti otvaranje novih radnih mjesta i, naravno, smanjenje nagomilane administracije. Do sada, vlasti su se uglavnom izvlačile na samoodržanje svog nabujalog aparata kroz zaduženja koja im još uvijek daju određenu financijsku sigurnost. Naime, krajnji rok za dospijeće sredstava po 4. stand-by aranžmanu je lipanj 2015., a tu su i krediti Svjetske banke, međutim, javnost u BiH mora biti svjesna kako je država, samo po osnovi MMF-a, zadužena oko 558 milijuna eura, od čega će u idućoj godini već morati otplatiti 49 milijuna, a već godinu kasnije 82 milijuna eura. Istodobno, Unija od novih vlasti u BiH očekuje odlučniju borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, a u tom pogledu protekle četiri godine nije se uradilo mnogo o čemu govore i istraživanja prema kojima se BiH redovito spominje u negativnom kontekstu.

Ne daju nam pomoć

U međuvremenu, postalo je jasno da zbog izostanka nekoliko strategija poput one poljoprivrede, BiH ne može računati na nova sredstva Europske unije (IPA II) koja bi se koristila za razvoj, pa je tako objavljeno kako naše zemlje nema među državama zapadnog Balkana za izdvajanje sredstava potpore EU-a reformskim naporima. Razlog – nedostatak koordinacijskih struktura na razini države, a inače treba spomenuti kako će Unija u idućih sedam godina izdvojiti 11 milijardi eura. Na kraju, reforma o kojoj će se svakako govoriti u idućem mandatu i od koje na neki način ovise i sve druge je ona široka ustavna, odnosno konačno definiranje nadležnosti države, nacionalnog balansa, ravnopravnosti Hrvata u institucijama vlasti, pariteta te ustroja središnje razine vlasti. No, s obzirom na opseg posla, kao i izuzetnu osjetljivost tematike daytonskog ustroja države, o Ustavu ćemo čuti još dosta.

PRIORITETI NAKON IZBORA

1. Presuda “Sejdić – Finci”
2. Mehanizam koordinacije
3. Podnošenje aplikacije
4. Ekonomske reforme
5. Korupcija
6. Organizirani kriminal

Dnevni list

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE