Nutricionistkinja: Šta jesti u izolaciji i kako da se ne udebljamo

Sada je više nego ikada važno šta, kako i koliko jedemo, poručuje nutricionistkinja Dragana Olujić. 

Dok smo u izolaciji trošimo 200 do 1000 kalorija manje nego prilikom normalnih dnevnih aktivnosti. Stoga je potrebno osigurati ono što našem tijelu najviše treba za podizanje imuniteta i borbu protiv virusa.   

“Nećemo pogriješiti ako nam baza i osnova prehrane bude voće, povrće i mahunarke. Za razliku od ostale hrane ove tri skupine obiluju vitaminima, mineralima, dovoljnom količinom ugljikohidrata, masti i bjelančevina. Sva ostala hrana jednako je dobra, ali ne bi smjela dominirati u odnosu na ove tri skupine”, poručuje Olujić, u intervjuu za Gloriju.

“Hrana koja je trenutno dostupna su narandže, limuni, jabuke, kivi, jagode, brokula, karfiol, salata, mrkva, cvekla, selen, batat, tikva, crveni i bijeli luk, kupus, prokulice, smrznuto bobičasto voće, suhi slanutak, polugrašak, leća, grah. Također, tu su i smrznute mahune, bob i grašak”.

Nutricionistkinja savjetuje da dnevno jedemo što više voća, čak i do 750 grama na dan, povrća oko 300 g (prije kuhanja) od čega 150 grama svježeg povrća (lisnatog) i 200 grama plodastog, te 50-100 grama mahunark.

Jednom kada se zarazimo imunitet se troši jako ubrzano i tada je potrebno u pojačati hranu koja nam pomaže u borbi protiv virusa: 

“Borba protiv virusa podiže potrošnju energije, a krompiri, tjestenina, riža, pura, razne žitarice poput ječma, prosa, quinoe, bulgura, zobi, raži te meso i riba trebaju se količinski povećati. Dodaje se i više jaja, sira pa i orašastih plodova.

Orašasti plodovi su dobri i inače, ali ako prelazimo količinu od 50 grama značajno podižemo energetski unos. Med se također koristi češće, a mogu se koristiti i dodaci na bazi propolisa i matične mliječi, savjetuje nutricionistkinja Olujić.

Kaže da je sada najvažnije da hranu pripremamo kod kuće. Na taj način izbjegavamo primjenu prerađene hrane i značajno smanjujemo unos hemikalija, čime oslobađamo tijelo od nepotrebnih procesa prerade.i

Ne smijemo zaboraviti na vodu.

“Voda je medij u kojem se sve odvija. Nedovoljna količina vode u ovom trenu znači nemogućnost odvijanja kemijskih reakcija adekvatnom brzinom. Sve osim vode i prirodnih sokova ili čaja u ovom trenutku je nepotrebni višak. Osim toga, često pijenje tekućine ispire virus iz sluznice usta i ždrijela i gura ga u želudac. Ako prije toga ne dospije u krvotok, kiselina u želudcu ga inaktivira. Upaljena sluznica usta i grla omogućava da virus lako dospije u krvotok, a zdrava sluznica nema oštećenja pa je i ulaz virusa u krvotok značajno otežan. Ako pijemo dovoljno tekućine i već smo postigli obećavajući spoj, ali naravno ni to nije garancija”, rekla je Dragana Olujić u intervjuu za Gloriju.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE