Obavezno vakcinisanje protiv 10 zaraznih bolesti

Cijepljenje djece, tj. unošenje antigena u dječiji organizam sa svrhom stvaranja protutijela koja će pružiti imunološki odgovor organizma, obavezno je kako bi se spriječio razvoj određenih bolesti. Osim individualne zaštite, optimalnim programom cijepljenja i njegovom provedbom postiže se kolektivna imunost, pogotovo što se tiče bolesti koje se prenose sa čovjeka na čovjeka. Javnozdravstveni programi masovnog cijepljenja doveli su do kontrole zaraznih bolesti. Programi obaveznog cijepljenja nisu statični, već se mijenjaju ovisno o novim spoznajama: svojstva cjepiva, kretanje bolesti, nuspojave, prihvatljivost cjepiva ovisno o načinu primjene.

Obavezna cjepiva

Prema programu obaveznih imunizacija u FBiH, obavezno je vakcinisanje protiv 10 zaraznih bolesti: difterije, tetanusa, velikog kašlja, dječije paralize, ospica, rubeole, zaušnjaka, tuberkuloze, hepatitisa B i bolesti uzrokovanih Haemophilus influenzae tip b. Kalendar kontinuirane obavezne imunizacije/vakcinacije u FBiH:

Difterija – bolest gornjih dišnih puteva uzrokovana bakterijskom infekcijom (Corynebacterium diphteriae), prije uvođenja obaveznog cjepiva bila glavni uzrok smrti dojenčadi, simptomi su debeli sloj naslaga na stražnjoj stijenci ždrijela, zbog čega se razvijaju teškoće u disanju, paraliza, zastoj srca i smrt.

Tetanus – bolest koja nastaje prodorom bakterije (Clostridium tetani) u tijelo kroz rane i oštećenu kožu, potrebno je redovito docjepljivanje, izaziva smrt kod jedne od 10 oboljelih osoba, a simptomi su konvulzije i grčevi leđnih mišića.

Hripavac – akutna zarazna (Bordetella pertussis) bolest koju karakterizira težak kašalj, ako dođe do kontakta, oboli više od 90 posto necijepljene dojenčadi i male djece, komplikacije uključuju teške neurološke i respiratorne posljedice.

Dječja paraliza – jako zarazna bolest uzrokovana poliovirusom iz grupe enterovirusa, sustavnim cijepljenjem gotovo je eliminirana, obustava cijepljenja još ne dolazi u obzir kako ne bi došlo do unosa divljeg virusa iz drugih područja.

Ospice – vrlo zarazna virusna (iz porodice paramiksovirusa) bolest karakterizirana povišenom temperaturom, kašljem i osipom koji se širi, a komplikacije su teška upala pluća, gnojna upala uha, upala mozga (encefalitis) i subakutni sklerozirajući panencefalitis.

Zaušnjaci – zarazna virusna (parotitis) infekcija podušnih žlijezda, a koja uzrokuje povećanje žlijezda slinovnica, može uzrokovati jednake komplikacije kao i ospice.

Rubeola – akutna virusna (Rubella) zarazna bolest koju prate diskretan svijetlocrveni mrljasti osip i otok limfnih žlijezda iza uha i na zatiljku, veliku opasnost predstavlja za trudnice i trajno oštećenje nerođenog djeteta, može izazvati komplikacije kao ospice i zaušnjaci.

Tuberkuloza – smrtonosna zarazna (Mycobacterium tuberculosis) bolest koja najčešće zahvaća pluća te uzrokuje kronični kašalj s krvavim iskašljajem, vrućicu, znojenje i mršavljenje, cijepljenje ne može iskorijeniti zarazu, ali bitno smanjuje rizik obolijevanja kod djece za oko 50 posto te učinkovito sprečava komplikacije u obliku tuberkuloznog meningitisa i milijarne tuberkuloze (kad tuberkulozna promjena prodre kroz stijenku krvne žile).

Hepatitis B – životno opasna infekcija jetre uzrokovana virusom hepatitisa B, cijepljenjem se stječe osobna zaštita od najranije dobi protiv ove neizlječive bolesti te se sprečava razvoj ciroze i raka jetre.

Bolesti izazvane Haemophilus influenzae tip b – riječ je o bakteriji koja uzrokuje brojne bolesti (gnojni meningitis, upala pluća, upala hrskavičnog poklopca u grlu, sepsa, upala zglobova), a najčešće napada djecu mlađu od pet godina.

Da ili ne?

Iako je danas pomodno da roditelji, zbog mogućih nuspojava, odbijaju cijepiti djecu, tako se povećava rizik od obolijevanja djeteta ako se jednog dana izloži zarazi, a to ugrožava i cijelu populaciju. Zato je važna edukacija javnosti o korisnosti cijepljenja.

Oslobođenje.ba