Obilježavanje 130 godina advokature u BiH

Advokatska komora Federacije Bosne i Hercegovine danas u Sarajevu obilježava 130 godina advokature u BiH. Na svečanosti u Narodnom pozorištu uručene su nagrade za 12 advokata, priznanja “Zlatna plaketa”, za razvoj i afirmaciju ove profesije kako u BiH tako i zemljama regiona.

Na svečanosti je najavljen i skori izlazak Monografije “130 godina advokature/odvjetništva u Bosni i Hercegovini” koja će biti publicirana kao zajednički projekt Advokatske komore Federacije BiH i Republike Srpske.

Obilježavanju 130 godina advokature u BiH prisustvuje veliki broj advokata i delegacija s predsjednicima Evropske i Svjetske unije advokatskih komora i država iz Evrope na čelu te iz susjednih država i Advokatske komore Republike Srpske.

Nagradu “Zlatna plaketa” dobili su Bekir Gavrankapetanović iz Regionalne advokatske komore (RAK) Sarajevo, Amila Kunosić-Ferizović RAK Tuzla, Zoran Palameta RAK Mostar, Alaga Bajramović RAK Bihać, Marko Vujinović RAK Zenica.

Nagradu je dobio i advokat iz RS-a Jovan Čizmović, iz Hrvatske Robert Travaš i Ranko Pelicarić te iz Srbije Slobodan Milutinović i Dragoljub Đorđević.

“Zlatna plaketa” je uručena i bivšoj predsjednici CCBE-a (The Council of Bars and Law Societies of Europe) Marcelli Praunbauer i aktuelnom predsjedniku Evangelosu Tsouroulisu.

Advokatska komora u BiH ima tradiciju dugu 130 godina i 12 dana, prvi pisani Zakon o advokaturi donijela je Austro-Ugarska 1883. godine (Advokaten ordnung). Ovaj datum danas se slavi kao početak samostalne i neovisne advokature u BiH. “Advokatskim redom” kako se nazivao zakon, utemeljen je jedinstven sistem i sloboda bavljenja advokaturom. Advokati su dio pravosuđa, a vlasti nisu mogle odbiti molbu podnositelja, ako je ispunjavao uvjete za bavljenje advokaturom.

Drugi Zakon o advokaturi je donesen 1909. godine i njime su osnovane advokatske komore u Sarajevu, Ljubljani, Splitu i Dubrovniku. Ovim zakonom je advokatura institucionalizirana, dobila je Advokatsku komoru, svoje organe a vodio se i imenik advokata, i ako i dalje advokate imenuje upravna vlast.

Godine 1929. donesen je novi Zakon o advokatima kojim se izjednačuje položaj advokata u Kraljevini Jugoslaviji. Iste godine ministar pravde donosi Uredbu kojom se osnivaju advokatske komore u Beogradu, Podgorici, Skoplju i Zagrebu, a komore u Sarajevu, Novom Sadu, Ljubljani i Splitu su nastavile da rade. Ovaj zakon urađen je po tadašnjim evropskim standardima pa je advokat imao slobodu govora i potpuni imunitet.

Tada je prvi put ženama dozvoljeno da se bave advokaturom – dakle svaka osoba koja ispunjava zakonske uvjete imala je pravo biti upisana u Imenik advokata bez odobrenja državnih vlasti.

U periodu komunističkog režima krajem 1946. godine donesen je novi Zakon o advokaturi, kojim su advokatske komore stavljene pod nadzor Ministarstva pravde. Prvi Zakon o advokaturi BiH je donesen 1971, a 1974. godine pokrenut je časopis “Advokatura”.

Mirsad Sipović, Advokatska komora FBiH

Fena

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE