Objavljen prvi Bosansko-slovenski rječnik

Kulturno-obrazovni Zavod Averroes iz Ljubljane pripremio je, u saradnji sa Slavističkim komitetom iz Sarajeva, prvi Bosansko-slovenski rječnik.

U njemu se opisuju značenja više od 25.300 najfrekventnijih riječi te nekoliko hiljada frazeoloških izraza i poslovica bosanskog jezika.

U saopćenju Kulturno-obrazovnog Zavoda Averroes navodi se da je cilj bio obuhvatiti osnovni korpus riječi, ustaljenih spojeva riječi i frazema i to onaj koji uglavnom pripada standardnom bosanskom jeziku. Uvršteni su i mnogi termini iz različitih naučnih oblasti koji se susreću u svakodnevnoj komunikaciji i u stručnoj literaturi.

– Objektivno je predstavljena izvorna bosanska leksika, a istodobno je postignuta i savremenost i jezička otvorenost – navodi se.

Slavistički komitet i Zavod Averroes s projektom Bosansko-slovenskog rječnika započeli su u januaru 2011. godine. Zbog generacijske važnosti za sve Bošnjake u Sloveniji, izdavači su odlučili da započnu saradnju s priznatim stručnjacima u toj oblasti.

Autori rječnika su dr. Senahid Halilović i Amra Halilović, redaktorica prijevoda je dr. Vesna Mikolič, recenzenti su dr. Andreja Žele i dr. Josip Baotić. Lekturu slovenskog dijela uradila je Milojka Mansoor, korekturu bosanskog dijela Samija Halilović, a slovenskog Ela Porić.

– Bosansko-slovenski rječnik predstavlja još jedan most između Bosne i Hercegovine i Slovenije, njihovih naroda i kultura i kao takav daje doprinos bosanskoj i južnoslavenskoj četverostoljetnoj leksikografskoj tradiciji – ističe se.

Bosansko-slovenski rječnik namijenjen je najširoj školskoj, kulturnoj i univerzitetskoj javnosti.

– Nadamo se da će odgovoriti osnovnim zahtjevima modernog korisnika dvojezičnih rječnika, da će biti pouzdan priručnik ne samo slavistima i prevodiocima nego i turistima te svima onima koji žive i rade u Sloveniji, a porijeklom su ili su na neki drugi način vezani za Bosnu i Hercegovinu i bosanski jezik – navodi se.

Iz Zavoda Averroes iz Ljubljane upućuju zahvalnost Islamskoj zajednici u Sloveniji, na čelu sa muftijom dr. Nedžadom Grabusom, koja je bila najveći donator i podrška tom projektu kao i Ministarstvu za kulturu koje je doniralo određena sredstva.

– Zahvaljujemo i pojedinačnim donatorima koji su podržali projekt još u fazi nastanka i tako pokazali svijest o važnosti tog znanstvenog djela – navodi se.

Avaz.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE