Objavljen prvi rječnik germanizama u bosanskome jeziku: Krofna, štrudla, matura, regrut, šablon…

Ovaj kontaktnolingvistički rječnik prvi je te vrste u bosnistici, predstavlja značajan doprinos bosanskoj leksikografiji te izučavanju jezičkih, ali i kulturnih veza između bosanskog i njemačkog jezika.

Početkom jula sarajevska izdavačka kuća Connectum objavila je Rječnik germanizama i austrijacizama u bosanskome jeziku autora Nedada Memića, javlja Anadolu Agency (AA).

Inače, pomenuti ječnik sadrži preko 1.100 natuknica i prvi je ove vrste u bosnistici. Nakon dvoipogodišnjeg rada početkom jula 2014. godine u sarajevskoj izdavačkoj kući Connectum objavljen je rječnik koji detaljno opisuje posuđenice njemačkog i austrijskoga porijekla u bosanskome jeziku.

Ovaj kontaktnolingvistički rječnik prvi je te vrste u bosnistici, predstavlja značajan doprinos bosanskoj leksikografiji te izučavanju jezičkih, ali i kulturnih veza između bosanskoga i njemačkog jezika.

Rječnik germanizama i austrijacizama u bosanskome jeziku na 285 stranica evidentira oko 1.100 natuknica njemačkog porijekla koji se javljaju u bosanskome jeziku – kako njegovom standardu, tako i u supstandardnim varijetetima, odnosno razgovorni jezik, dijalekti, sleng.

Posuđenice iz njemačkog jezika mogu se u bosanskome jeziku naći u mnogim oblastima: od jezika kuhinje, primjerice, knedla, krmenadla, krofna, šnenokle, štrudla i šufnudle, jezika administracije i vojske (gimnazija, gruntovnica, kasarna, matura, puč, regrut) pa sve do jezika tehnike (ajnšlag, anlaser, kuplung, kurbla, šablon, štift).

Posuđenice iz njemačkog jezika nisu se u bosanskome zadržale samo u specifičnim stručnim žargonima, već su i dio svakodnevnoga govora. Malo koji govornik bosanskoga ne upotrebljava tako riječ hohštapler ako govori o šarlatanu, voli ispričati dobar vic ili se ne sekira ukoliko izgubi Nogometna reprezentacija.

Lingvistički posebno vrijednim Rječnik germanizama i austrijacizama čini njegova potpunost. Uz svaku natuknicu date su informacije o njenom izgovoru, porijeklu iz njemačkog jezika i značenjskim varijantama te frazeologiji. Svaka značenjska varijanta potkrijepljena je primjerom iz jezičkoga korpusa bosanskog jezika – u najčešćem slučaju jezika štampe, medija i interneta, ali i ostalih vrsta tekstova.

Rječnik također sadrži i uvod u kojemu su data objašnjenja o osnovama kontaktne lingvistike kao i historiji jezičkoga kontakta između njemačkoga i bosanskog jezika.

Autor Rječnika Nedad Memić rođen je u Sarajevu, a doktorirao je njemačku filologiju na Univerzitetu u Beču. Živi i radi kao novinar i lingvist u Beču.

Anadolija

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE