Objavljena je nova rang-lista vojnih snaga svijeta, pogledajte gdje su zemlje iz regiona

Stranica Global Firepower svake godine od 2006. objavljuje svoj godišnji izvještaj i rang-listu nacionalnih oružanih snaga, od najjačih do najslabijih. Ovogodišnja rang-lista vojne snage zemalja objavljena je prošlog mjeseca, a podaci su zanimljivi.

Global Firepower je svakoj od 139 zemalja na rang-listi izračunao specifični “Power Index”, indeks koji se računa na temelju više od 50 faktora koji ne obuhvaćaju samo strogu vojnu moć, već i financijsku situaciju, logističke kapacitete i geografske uvjete, među ostalim.
SAD na prvom mjestu

Očekivano, SAD je i dalje na prvom mjestu, s Power Indexom od 0.0718 (što je indeks bliži nuli, to je vojna snaga veća). Zanimljivo je, međutim, koliko malo drugoplasirana Rusija ustvari zaostaje za Amerikom. Power Index Rusije je, naime, 0.0791. Ta je razlika, međutim, postojana u odnosu na ranije godine.

SAD je sa svojim gigantskim, iako djelomično prenapuhanim vojnim proračunom, opsežnom infrastrukturom, ogromnim ljudstvom u vojsci, mornarici, avijaciji i marincima te velikim bazenom potencijalnih regruta, uspješno zadovoljio kriterije moderne vojne sile, piše američki list National Interest.

SAD, primjerice, uvjerljivo vodi u zračnim snagama, s ukupno 12.233 vojne letjelice naspram 4.144 ruske – više nego trostruko. SAD ima i prednost u borbenim lovcima – 1.956 prema 789 ruskih, kao i u vojnim helikopterima – 5.436 prema 1540 ruskih.

No ruski nevidljivi lovac pete generacije Su-57 predstavlja vrlo konkretno sredstvo odvraćanja za eventualne američke zračne akcije, dok SAD i dalje ima ozbiljnih problema sa svojim (pre)skupim nevidljivim lovcem pete generacije F-35, za koji je načelnik američkog zrakoplovstva general Charles Brown neizravno priznao da je bio neuspjeli projekt te da će biti potrebno razviti novog, jeftinijeg lovca koji bi zamijenio zastarjele F-16, lovce četvrte generacije. F-35 ima visoko sofisticirane senzore i oružje, ali košta oko 100 milijuna dolara po komadu, sklon je kvarovima i nepouzdan. Štoviše, 2018. je čitava američka flota F-35 bila prizemljena zbog pada jednog takvog lovca u Južnoj Karolini.
Kina za vojsku planira potrošiti čak 208,58 milijardi američkih dolara
Svijet
Kina za vojsku planira potrošiti čak 208,58 milijardi američkih dolara
07.03.2021 u 20:12

Ipak, SAD, koji ima više nego dvostruko više stanovnika nego Ruska Federacija, nema ni približno toliku prednost u ukupnom broju aktivnih pripadnika oružanih snaga – 1.4 milijuna u odnosu na milion ruskih. Rusija je u prednosti u pogledu broja rezervista – 2 miliona u odnosu na samo 845 hiljada američkih. Rusija usto ima i pola milioa paravojnih snaga, a SAD nula, iako ova evidencija ne računa privatne kooperante, odnosno plaćenike iz tvrtki poput kontroverznog Blackwatera koji često djeluju uz američke vojnike u vojnim konfliktima.

Nadalje, Rusija i dalje ima veliku prednost u broju tenkova – 13 hiljada naspram 6100 američkih. U ukupnom broju oklopnih vozila SAD ipak stoji bolje, s 40 tisuća naspram 27.100 ruskih. Iako Rusija ima veći ukupni broj ratnih brodova – 603 prema 490 američkih, SAD ima čak 11 nosača aviona, što je krucijalni element njene mornarice, dok Rusija ima samo jedan – koji je trenutno neaktivan jer je na popravku.

Rusija se oporavila od svog post-sovjetskog ekonomskog i vojnog kolapsa i pokrenula niz modernizacijskih projekata u svojim oružanim snagama, prvenstveno u zrakoplovstvu i mornarici, ali i balističkim projektilima s nuklearnim kapacitetom. Nova generacija ruskih podmornica sa strateškim (dakle, nuklearnim) i krstarećim projektilima dodatno smanjuje kvalitativnu prednost koju SAD ima na tom polju. Također, rastući broj ruskih moderniziranih korveta i drugih manjih brodova odražava njihov fokus na obalne obrambene snage.
Vojni proračun

U svakom slučaju, najveća razlika između SAD-a i Rusije i dalje je vidljiva u možda i najvažnijoj stavci – obrambenom proračunu, koji u SAD-u iznosi 740.5 milijardi dolara, a u Rusiji samo 42 milijarde dolara.

Treća najjača vojna sila na svijetu, Kina, ima Power Index od 0.0854, koji ne zaostaje previše za Amerikom i Rusijom. Njen je obrambeni proračun, u iznosu od 178 milijardi dolara, manji od američkog, ali znatno veći od ruskog. Također, s čak 2.185 miliona aktivnih pripadnika oružanih snaga, ova golema zemlja ima prednost i nad SAD-om i nad Rusijom, s kojom je u mnogo prijateljskijem odnosu nego s Amerikom, ali s kojom dijeli golemu kopnenu granicu.

Kina ima i 3.260 vojnih letjelica, od čega 1.200 borbenih lovaca, zatim 35 hiljada oklopnih vozila, od čega 3.205 tenkova te 777 ratnih brodova, od čega dva nosača aviona. Kina, piše National Interest, nastavlja sa znatnim, dugoročnim ulaganjima u sve svoje vojne grane, a odlikuje je potencijal za eksplozivni rast vojnih kapaciteta u relativno kratkom roku. Osim vlastitih borbenih grupa s nosačima aviona, Kina razvija i šestu generaciju bombardera i lovaca, a CNN je ovih dana objavio veliku analizu sa zaključkom da je ova zemlja izgradila najveću mornaricu na svijetu.

– Borbena snaga kineske mornarice utrostručila se u samo 20 godina. Iako već ima najveću svjetsku ratnu mornaricu, Kina alarmantnom brzinom gradi moderne površinske brodove, podmornice, nosače aviona, borbene avione, amfibijska plovila, podmornice s balističkim nuklearnim raketama, velike brodove obalne straže i ledolomce – stoji u izvještaju američke mornarice iz decembra prošle godine.

Zabrinutost Pentagona

Poseban razlog za zabrinutost Pentagona je činjenica da će neki od tih brodova biti jednaki ili bolji od svega što SAD ili druge pomorske sile mogu poslati u akciju.

Iduće zemlje na ovoj rang-listi poprilično zaostaju za najvećim vojnim silama svijeta. Na četvrtom mjestu je Indija (Power Index 0.1207), a slijede Japan (0.1599), Južna Koreja (0.1612), Francuska (0.1681), Velika Britanija (0.1997), Brazil (0.2026). Na deseto mjesto se popeo Pakistan (0.2073). Njemačka je, s druge strane, pala na 15. mjesto, s Power Indexom od 0.2519.

Kada se radi o zemljama u regionu, Hrvatska se popela na 63. mjesto s Power Indexom od 1.0331, dok je, primjerice, 2017. bila na 68. mjestu, a 2019. na 70. mjestu. Tako se nalazi ispred Slovenije (88. mjesto, 2.0782) ili Bosne i Hercegovine (121. mjesto, 4.0474), ali iza Srbije (61. mjesto, 1.0063) i Mađarske (55. mjesto, 0.9187). Srbija je postigla ozbiljan napredak od 2017., kad je bila na 89. mjestu.