Objavljena usvojena Reformska agenda: BiH dobija 60 miliona eura do kraja godine, ostatak zavisi od ispunjenih mjera

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je Reformsku agendu – ključni dokument koji otvara vrata korištenju sredstava iz Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan, vrijednog ukupno šest milijardi eura. Ako Evropska komisija potvrdi usvojeni tekst, BiH bi do kraja 2025. godine trebala dobiti prvu tranšu od nešto više od 60 miliona eura.U narednim godinama, nove tranše će zavisiti isključivo od stepena ispunjenosti mjera navedenih u dokumentu. Ukupan iznos na koji BiH može računati sada iznosi 917 miliona eura – umanjen za 108 miliona eura zbog kašnjenja u usvajanju ovog dokumenta.Reformska agenda sadrži 114 mjera i podijeljena je u četiri cjeline: zelena i digitalna tranzicija, razvoj privatnog sektora i poslovnog okruženja, jačanje ljudskog kapitala i vladavina prava.BiH se obavezala da će usvojiti evropsku pravnu regulativu u oblasti širokopojasnog interneta, implementirati 5G mrežu i reformisati sektor proizvodnje električne energije. Dokument predviđa gradnju solarnih i vjetroelektrana, energetsku obnovu javnih zgrada, donošenje zakona o klimatskoj neutralnosti i brže izdavanje dozvola za opremu koja proizvodi energiju iz obnovljivih izvora.U planu je i novi zakon o električnoj energiji na državnom nivou, usklađivanje cijena s evropskim praksama, otvaranje tržišta i donošenje zakona o prirodnom gasu.Agendom se traži harmonizacija entitetskih propisa radi olakšavanja poslovanja, jača digitalizacija poslovnih procesa i šira upotreba elektronskog potpisa i pečata. BiH se obavezala na donošenje zakona o arbitraži, medijaciji i rješavanju sporova, kao i eliminisanje zastarjelih zakona iz bivše Jugoslavije koji nisu usklađeni sa standardima EU.Jedan od prioriteta je povećanje obuhvata djece u predškolskom obrazovanju – cilj je da 60% djece pohađa vrtić prije osnovne škole. Definisani su i zakoni o porodiljnom odsustvu na državnom nivou, izrada socijalne karte korisnika pomoći i obuka nastavnika u digitalnim vještinama.Planom je predviđeno da 200 škola godišnje dobije širokopojasni internet, a da 40% učenika srednjih tehničkih škola stekne praktično iskustvo tokom obrazovanja. Također, cilj je da 15% maturanata tehničkih škola nađe posao u roku od godinu dana.Najveći broj obaveza odnosi se na jačanje pravosudnog sistema. BiH mora usvojiti novi zakon o Sudu BiH i o VSTV-u, uključujući formiranje novog apelacionog tijela.EU insistira na jačanju integriteta u radu VSTV-a i njegovom finansiranju iz državnog budžeta. Predviđena je zaštita zviždača, zaštita novinara od političkih pritisaka, formiranje državne Komisije za sukob interesa i anti-korupcionih tijela na entitetskom i državnom nivou.Dokument također zahtijeva ukidanje zakona o kleveti, rješavanje dugova javnih servisa i više pravosnažnih presuda za organizovani kriminal. Tri posljednje mjere odnose se na vizni režim, odnosno usklađivanje bh. politike sa pravilima EU za zemlje kojima su potrebne vize.Blokada SNSD-a oko Ustavnog suda i Vijeća za državnu pomoć riješena je kompromisno. Umjesto ranije striktne odredbe o popuni Suda BiH, sada stoji da se “treba reformisati i riješiti pitanje stranih sudija”, uz naglasak da se moraju poštovati sve odluke.U slučaju Vijeća za državnu pomoć, odustalo se od zahtjeva za ukidanjem entitetskog veta, a naglašena je potreba za profesionalnim i transparentnim radom. Većina mjera mora biti provedena do decembra 2025., dok se pojedine protežu do sredine 2027. godine.Evropska komisija će svakih šest mjeseci provjeravati napredak i tek na osnovu konkretnih rezultata isplaćivati naredne tranše.