Objavljena zanimljiva studija: Kako popodnevno drijemanje utiče na pamćenje

Novo istraživanje pokazalo je da popodnevno drijemanje može biti jako korisno za kognitivne sposobnosti, koje, inače, uključuju pamćenje, pažnju, logičko rasuđivanje, brzinu obrade informacija…

Naime, odrasli u dobi od 60 i više godina koji su spavali popodne pokazali su znakove bolje “mentalne okretnosti” u odnosu na one koji nisu drijemali, navodi se u studiji objavljenoj u General Psychiatry ranije ove sedmice.

Istraživači su analizirali navike drijemanja kod 2.214 Kineza starije životne dobi i izmjerili njihove kognitivne sposobnosti pomoću nekoliko kognitivnih testova.

Učesnici su bili podijeljeni u dvije kategorije – oni koji su redovito drijemali i oni koji nisu. Studija je definirala drijemanje kao “period spavanja nakon ručka u trajanju od pet minuta do dva sata“, piše CNN.

Učesnici su radili mini-mentalni državni ispit i pekinšku verziju Montrealske kognitivne procjene, oba ispita za pamćenje, jezik i druge kognitivne sposobnosti.

Rezultati su pokazali da je drijemanje pozitivno utjecalo na mentalne sposobnosti učesnika, rekao je vodeći autor studije Cai Han, gerijatrijski psihijatar iz Četvrte narodne bolnice Wuhu u Kini.

“Ova studija otkrila je da je pravilno drijemanje korisno za održavanje kognitivne funkcije, pa potičemo starije da pravilno drijemaju”, rekao je Han.

Istraživači nisu prikupili podatke od osoba mlađih od 60 godina, pa se ne može napraviti korelacija između popodnevnog drijemanja i mlađih generacija.

Studija je takođe primijetila da postoje oprečne studije o prednostima i rizicima drijemanja.

Na ponašanje u snu može utjecati mnoštvo faktora, rekao je dr. David Neubauer, vanredni profesor na odsjeku za psihijatriju i bihevioralne nauke na Medicinskom fakultetu Univerziteta Johns Hopkins.

“Dnevne rutine, upotreba lijekova, faktori okoline, odabir načina života i poremećaji spavanja mogu igrati ulogu u tome koliko često neko drijema”, rekao je on.

Studija nije prikupila određene podatke o vremenskom intervalu u kojem je svaki učesnik drijemao u rasponu od pet minuta do dva sata ili u koliko sati popodne je spavao.

No, Neubauer je preporučio kraće “snažno drijemanje” do 20 minuta kako bi se smanjile šanse za prelazak u sporovalni san, zbog čega se ljudi osjećaju mrzovoljno kada se probude.

Drijemanje bi također trebalo biti izvedeno ranije popodne kako bi se ograničio njegov mogući negativni utjecaj na san sljedeće noći.

Drijemanje može biti zdrav dio dana starijih osoba, priznao je Neubauer, ali se morate pobrinuti da pospanost nije posljedica izlječivog poremećaja noćnog spavanja.

“Stariji pojedinci koji žele učiniti sve što je u njihovoj moći da očuvaju svoje kognitivno funkcioniranje trebali bi dati prednost noćnom snu“, rekao je Neubauer.