Objekat za državnu agenciju obnavljaju i opremaju već devet godina?!

Saga o izgradnji (odnosno obnovi) i opremanju objekta za trajni smještaj Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova BiH nastavlja se i u 2022. godini iako je Vijeće ministara odluku o podizanju kompleksa za ovu instituciju donijelo još 2010. godine!

Piše: A. DUČIĆ

U izvještaju koji Agencija, na čelu s Markom Vujevićem (HDZBiH), podnosi Vijeću ministara BiH stoji da u ovu godinu prenose neutrošena sredstva od 659.518 KM jer su se pojavili “novi prioriteti” – kao što je uvezivanje i nadogradnja sistema videonadzora u smještajni dio objekta, streljani, sportskoj dvorani i aneksu sportske dvorane, te nabavka nedostajuće aktivne opreme.

Marko Vujević

Nakon što je Vijeće ministara još 2010. godine donijelo odluku o izgradnji ovog kompleksa, već tada je bilo rečeno da će on biti izgrađen do kraja 2013. godine. No, tek u decembru 2013. godine tadašnji predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda (HDZBiH) i tadašnji direktor Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova (AEPTM) Branko Vukoja položili su Mostaru kamen temeljac za izgradnju objekta za trajni smještaj Agencije.

Kamen temeljac postavljen je u krugu Kasarne “Stanislav Baja Kraljević”, nekadašnjeg heliodroma u Mostaru, a Vijeće ministara odobrilo je Agenciji sredstva u ukupnom iznosu od 12.192.200 KM na ime višegodišnjeg kapitalnog ulaganja.
Prvi ugovor, i to za izvođenje radova na izgradnji objekata za trajni smještaj, potpisan je s konzorcijem Tempo Vranica d.d. i MiP d.o.o. u vrijednosti od 6.781.322 KM, s datumom uvođenja u posao 1. 4. 2014. godine. Onda su se desile „nepredviđene situacije“, i to njih 43, kako stoji u izvještaju Agencije!

– Izvođač radova dostavio je okončanu situaciju/konačni obračun (do sada su ukupno bile 43 privremene situacije i sve su plaćene). Svaka privremena situacija je pomno i stručno analizirana od nadzornog tijela, supervizora i povjerenstva za praćenje realizacije izgradnje objekta formirana odlukom ravnatelja Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova, i tek nakon toga bi bila odobrena i plaćena – navode iz Agencije.

Dodatni ugovori su se sklopili zbog manjkavosti i nepotpune projektne dokumentacije koja je usporila izvođenje nekih spornih stavki koje su ili ispuštene u projektu ili su nisu riješene adekvatno za mikrolokacijske klimatske uvjete. Sredstva koja je odobrilo Vijeće ministara BiH prebacivala su se iz godine u godinu.

Tek u maju 2020. godine, kako stoji u izvještaju Ureda za reviziju institucija BiH, izvršen je tehnički pregled objekta, a 9. juna 2020. godine izdata je upotrebna dozvola za objekat iako je novi rok za završetak radova bio 30. septembar 2017. godine!

– U vrijeme obavljanja završne revizije (april 2021. godine) konstatovali smo da izvođač radova još uvijek nije ispostavio okončanu situaciju. Ugovorne strane su se dogovorile da se konačni obračun izvedenih radova izvrši odmah, a najdalje u roku od 15 dana od tehničkog pregleda objekta. Iako je od tehničkog pregleda objekta prošlo više od 10 mjeseci, utvrđene nedostatke još uvijek nije otklonio izvođač niti je ispostavljena okončana situacija. S obzirom na to da su ugovorom definisani penali u visini od 0,05% dnevno od ugovorene vrijednosti za svaki dan kašnjenja, s tim da oni ne mogu preći 5% ugovorene vrijednosti, Agencija je u obavezi od izvođača radova tražiti da ugovorenu kaznu iskaže na okončanoj situaciji. Kako se iz preostalih sredstava za naplatu po okončanoj situaciji ne može u cijelosti naplatiti ugovorena kazna, Agencija može, u skladu s ugovorom, kaznu naplatiti dijelom iz zadržanih sredstava izvođača radova za garantni rok. Ukupan iznos kazne, s obzirom na broj dana kašnjenja, maksimalno je ugovoreni iznos od 5% vrijednosti ugovora, odnosno 339.066 KM – stoji u nalazu revizora.

Damjan Ožegović, viši istraživač Transparency Internationala BiH, kaže da ova pojava, nažalost, nije usamljen slučaj kada je riječ o državnim institucijama.

– Svjedočimo već duži niz godina pokušaju kupovine zgrade za smještaj UINOBiH koja ne uspijeva da pronađe adekvatan prostor i uvijek iznova iziskuje povećanje budžeta za ovu namjenu. Centralna banka BiH se, također, suočava s poteškoćama prilikom iznalaženja rješenja za izgradnju nove zgrade u parku Hastahana. Ustavni sud Republike Srpske je u tenderskoj proceduri za izgradnju nove zgrade tražio iskustvo zainteresovanih ponuđača takvo da je samo jedan ponuđač u konačnici mogao podnijeti ponudu. A kada su policijske strukture u pitanju, ni MUPRS nije izuzetak jer već duži niz godina osposobljava bivšu kasarnu u Zalužanima kod Banjaluke u Centar za obuku, također iznova povlačeći nova sredstva i pregovaračkim postupcima nadograđajujući posebne ugovore zbog uvijek novih i nepredviđenh okolnosti koje se javljaju prilikom izvođenja sanacije postojećih objekata – kaže Ožegović.

Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova BiH, kako ističe, svakako prednjači s rokom za opremanje i s dodatnim i nepredviđenim radovima.

– Nažalost, ne postoji efikasan mehanizam niti izričita zakonska odredba koja bi rokove za izgradnju, obnovu ili opremanje objekata ograničila do određenog roka, te se odgovorna lica zadužena za implementaciju ovih projekata ponašaju nedomaćinski prema sredstvima znajući da neće snositi sankciju za propuste. Međutim, ono što je posebno sporno jesu dodatni i nepredviđeni radovi za koje Zakon o javnim nabavkama jasno kaže da se ni u kom slučaju ne smiju dovesti u vezu s ugovornim organom, te ih ograničava na maksimalnu vrijednost do 20% vrijednosti osnovnog ugovora u slučaju radova – kaže Ožegović.

U periodu od 12 godina, dodaje on, jasno je da može i mora doći do određenih izmjena i nepredviđenih okolnosti, ali zbog toga nije smjelo doći do ovolikog perioda, posebno jer su sredstva unaprijed bila obezbijeđena.