Obrazovni sistem u BiH treba temeljne reforme

Sistem obrazovanja u Bosni i Hercegovine mora proći temeljne reforme kako bi odgovorio zahtjevima tržišta rada, a samim tim i poboljšanju ukupnog ekonomskog rasta u našoj zemlji.

Obrazovni sistem veoma je bitna karika razvoja države, iako to nadležni u BiH još nisu do kraja shvatili.

Uvesti dualni sistem obrazovanja

U tom smislu, potrebno je nekoliko temeljnih promjena.

Kao prvo, potrebno je uvesti takozvani dualni sistem obrazovanja, što znači da bi učenici npr. stručnih škola ili studenti dio obrazovanja provodili u kompanijama, a dio u školama ili na fakultetima.

Na taj način bi se postigli višestruki efekti. Kao prvo, učenici i studenti bi već tokom školovanja dobijali neophodno praktično znanje, odnosno sticali bi praksu za rad.

Drugo, kompanije bi dobijale radnike u ranoj fazi koje bi pripremale za rad unutar svojih stuktura, pa bi po okončanju njihovog školovanja odmah imale formirane stručnjake.

Dalje, učenici i studenti bi već u ranoj fazi života počeli ostvarivati određenu zaradu, što  bi znatno smanjilo nezaposlenost među mladima, koja je trenutno jedan od najvećih problema bh. društva i ekonomije.

Uskladiti sistem s tržištem rada

Osim toga, potrebno je još nekoliko bitnih izmjena. Kao prvo, upisne kvote je potrebno prilagoditi uslovima na tržištu rada, kako bismo školovali što više kadrova koji su potrebni privredi.

Tada nam se ne bi dešavalo da imamo ogroman broj nezpaposlenih radnika pojedinih struka, a nedostatak stručnjaka u raznim oblastima, kao što je sada slučaj.

Poznato je da brojne kompanije ne mogu širiti proizvodnju jer nemaju dovoljan broj stručnih radnika, dok ujedno imamo visoku stopu generalne nezaposlenosti.

Jedan od glavnih krivaca za to je upravo obrazovni sistem koji je neusklađen s tržištem rada.

Ove aktivnosti moraju se koordinirati na državnom nivou, iako je obrazovanje u nadležnosti kantona. Samo sa državnog nivoa moguće je napraviti sveobuhvatnu strategiju usklađivanja obrazovnog sistema sa trenutnom situacijom na tržištu, koja se mijenja iz godine u godinu.

Učiniti sistem što “protočnijim”

Dalje, potrebno je obrazovni proces učiniti što „protočnijim“. Trend u svijetu je da diplome postaju sve manje relevantne u odnosu na praktično znanje. Tako neke od najvećih svjetskih kompanija, poput Tesle ili Googlea, za veliki broj zanimanja više ne traže univerzitetske diplome već kandidati isključivo prolaze testove znanja i razmišljanja.

U takvim okvirima, mladi ljudi će biti sve manje raspoloženi da provode godine i godine napornog učenja radi sticanja dokumenta koji će imati tek relativnu, i sve manju vrijednost na tržištu, odnosno koji neće diktirati iznos njihovih plata.

Da bi se spriječilo da obrazovni sistem postane kočnica razvoju karijera pojedinaca, ali i ekonomije cijelog društva, njega je potrebno pojednostaviti i olakšati put đacima i studentima ka diplomi i prvom radnom mjestu.

Naravno, to ne znači da obrazovni proces treba banalizirati. Određeno znanje mora biti preduslov sticanja diplome.

Iskorijeniti korupciju

Korupcija je sveprisutna u bh. društvu, pa tako ni obrazovni sistem na nju nije imun. Štaviše, ona ovdje ima posebnu težnu, jer se nepravda nanosi već u ranoj fazi života mladih osoba koje ne uspijevaju upisati određeni školu ili fakultet zbog raznih „štela“ i „veza“ koje potežu roditelji pojedine djece.

Jedna je stvar što takve osobe, koje su možda izuzetno talentovane, ostaje bez mogućnosti da razviju svoj talenat, a druga je što država gubi taj potencijal, s obzirom da bi ti ljudi mogli biti sjajni inženjeri, doktori, ekonomisti…

Zaključak

Sve skupa, BiH treba sistem obrazovanja koji će biti pojednostavljen, efikasan, pošten, usmjeren ka razvijanju konkretnih vještina i prepoznavanju talenata, usklađen sa tržištem rada i potrebama savremenog društva.

Samo tako će on postati motor razvoja bh. ekonomije.   

BiznisInfo