Obrtnici neće samo ostati bez posla, već će im i kuće plijeniti

Ekonomske posljedice epidemije koronavirusa najviše su pogodile obrtnike, male poduzetnike, trgovce i ugostitelje, kaže Nihad Ćulov predsjednik Obrtničke komore BPK Goražde. Mnogi od 280 obrtnika, oko 70 malih trgovaca i 70 ugostitelja iz BPK doći će u situaciju da zatvore svoje firme u kojima je uposleno oko 700 ljudi.

– Za razliku od velikih kompanija, obrtnici su ljudi koji za svoje obrte garantuju ličnom imovinom, automobilom, kućom i drugom imovinom, pa ne samo da će ostati bez posla, već će sutra doći i da im plijene imovinu – upozorava Ćulov.

Pomoć vlasti nije bila dovoljna da se prevaziđu problemi uzrokovani padom prihoda. Istina, dio sredstava za doprinose i plaće uposlenih obrtnicima je isplaćen nakon martovske zabrane rada. 

– Međutim, mi smo u tom periodu imali i određene budžetske korisnike, koji nisu radili, a primali su plaću, pa ne kažemo da su dobili pomoć već je uvriježen stav da se pomoglo samo nama – kaže Ćulov.

Stanje najteže od rata

Obrtnička komora pozivala je vlasti u BPK da teret krize budžetski korisnici podijele sa privrednicima, ali nakon svih pokušaja ne kriju razočarenje. Pozivu na sastanak sa zakonodavnom vlasti odazvali su se samo predsjedavajuća BPK Edita Velić i predstavnik jedne od 11 stranaka u Skupštini BPK. Na sastanku sa predstavnicima Vlade istaknuto je da nema sredstava. U Obrtničkoj komori pozivaju na formiranje Fonda solidarnosti, smanjenje plaća budžetskih korisnika za samo 1 posto, čime bi se osiguralo oko 220.000 KM dovoljnih za završetak teške godine.– Umjesto toga, dobili smo nacrt budžeta za 2021. godinu kojim je predviđeno smanjenje sredstava Ministarstvu za privredu za 200.000 KM, a povećanje Skupštini BPK za 89.500 KM. To je poražavajuća činjenica, s obzirom da privreda i obrti pune ove budžete – kaže Ćulov.

Na sarajevskoj Baščaršiji zatvoreno je 99 posto zanatskih radnji zbog utjecaja pandemije koronavirusa, izjavio je prije nekoliko dana predsjednik Udruženja starih zanata KS, Mehmed Kalajdžisalihović. – Znamo da turizma nema nigdje u svijetu, pa ga nema ni kod nas. Zanatlije su pokušavale držati otvorene radnje kako bi dale dekor Čaršiji, ali ni to nije uspjelo – pojasnio je za Fenu, Kalajdžisalihović. Prava pustoš vlada i u Mostaru, gdje je u blizini Starog mosta, dijelu grada poznatom po nizovima radnji, veći broj njih zatvoren.

U Obrtničkoj komori FBiH navode da je stanje uzrokovano pandemijom najteže od rata, te da analize pokazuju da su obrti najugroženiji od svih grana privrede.

– Ako vlast sa svih nivoa, federalnog, kantonalnog i općinskog, ne napravi ozbiljne pomake u pomoći obrtnicima, obrtnici su osuđeni na propast. Korona – zakon nije donio nikakve rezultate. Jako veliki broj obrta koji su aplicirali je odbačen kao nepotpun, neutemeljen i slično, što je apsolutno neprihvatljivo. Obrtnicima teku obaveze prema državi, a posla nema. Svi se u to možemo uvjeriti jednostavno hodajući kroz bilo koji grad i ulicu – ističe predsjednik OKFBiH, Željko Babić. On dodaje da je veliki broj obrta već zatvoren, te da nositelji funkcija u FBiH trebaju najozbiljnije shvatiti njihove probleme i izdvojiti sredstva za spas onih koji se bore da prežive.

Ko osta – osta

– Ovih dana imali smo informaciju o podršci Vlade FBiH izvozno orjentisanim firmama. Dobra pomoć, ljudi su to zaradili, vraćaju im se njihova sredstva u vremenu kad je to potrebno. Sad će biti programi pomoći kroz Ministarstva turizma, poljoprivrede, saobraćaja, ali nijedan taj poziv ne obuhvata male, iako je u FBiH registrovano oko 50.000 obrta. Kad tome dodate još male trgovine i ugostitelje, to je oko 100.000 ljudi. To je problem koji se sa federalnog spušta i na niže nivoe vlasti. Kao u onoj priči kad je car dao da se podijeli nešto, pa mu vezir kasnije objasnio – ja sam dijelio kome je Bog dao, a kome nije, nisam ni ja. Ovo je ta priča u kojoj su mali pušteni niz rijeku, pa ko osta – osta – ističe Nihad Ćulov.

Avaz