Od imama do dijaspore: Šta čeka novog reisu-l-ulemu?

Novi reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Nedžad ef. Grabus preuzet će dužnost u vrijeme velikih društvenih i demografskih promjena, političke nesigurnosti i sve izraženijeg preispitivanja tradicionalnih autoriteta. 

Među najvažnijim zadacima bit će unapređenje položaja imama, jačanje odnosa s mladima i dijasporom te očuvanje islamske tradicije uz prilagođavanje potrebama novih generacija, ocijenio je profesor Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu Ahmet Alibašić.

U intervjuu za Fenu Alibašić je govorio o prioritetima novog reisu-l-uleme, odnosu Islamske zajednice prema društvenim i političkim procesima te pokazateljima po kojima će se moći procjenjivati uspješnost njegovog mandata.

Društvo se mijenja, a s njim i odnos prema vjeri

Alibašić smatra da najveći izazovi novog reisu-l-uleme neće nužno biti oni koji su najvidljiviji. Demografsko slabljenje, politička nesigurnost i preispitivanje tradicionalnih autoriteta mijenjaju i način na koji ljudi vjeruju, prakticiraju vjeru i pripadaju vjerskim zajednicama.

Zbog toga će Islamska zajednica morati pronaći ravnotežu između očuvanja kontinuiteta islamske tradicije i sposobnosti da odgovori na nova pitanja. Među izazovima koji će obilježiti naredni period profesor je izdvojio i prisutnost islamofobije.

Položaj imama i odnos s dijasporom

Kao jedan od najurgentnijih zadataka Alibašić je izdvojio unapređenje položaja imama, što je i novi reisu-l-ulema najavio kao prioritet.

Važnim smatra i izgradnju odnosa s mlađim generacijama, koje imaju drugačije iskustvo svijeta od svojih roditelja, kao i prilagođavanje potrebama sve brojnije dijaspore, koja ima vlastitu dinamiku i izazove.

Među neriješenim pitanjima nalazi se i zaključivanje ugovora između Islamske zajednice i države BiH. Alibašić smatra da bi formiranje nove vlasti moglo otvoriti prostor za nastavak razgovora o tom pitanju.

Kontinuitet uz prostor za nove ideje

Govoreći o tome koliko se od novog reisu-l-uleme može očekivati promjena dosadašnje politike i prakse, Alibašić je ocijenio da Grabusov program u velikoj mjeri predstavlja nastavak postojećih opredjeljenja.

Ne očekuje velike institucionalne zaokrete, posebno kada je riječ o očuvanju autonomije Islamske zajednice, bosanske islamske tradicije i odgovornosti prema društvu. Ipak, novi reisu-l-ulema donosi vlastito iskustvo i viziju, što bi moglo otvoriti prostor za drugačije pristupe.

Alibašić je podsjetio da kontinuitet i promjene ne moraju biti suprotstavljeni, jer institucije moraju biti sposobne prilagođavati se okolnostima kako bi očuvale svoju osnovnu ulogu.

Mladi ne trebaju biti samo publika

Posebno važnom ocijenio je najavu Nedžada ef. Grabusa da mladi ne budu samo primaoci vjerskih sadržaja nego i aktivni učesnici u njihovom oblikovanju.

Prema Alibašićevim riječima, nove generacije odrastaju u vremenu gotovo neograničenog pristupa informacijama, zbog čega Islamska zajednica više ne može graditi autoritet na tome da je jedini ili glavni izvor informacija o islamu.

Umjesto toga, autoritet treba graditi kroz pouzdano vjersko znanje, razumijevanje, usmjeravanje i podršku ljudima u stvarnim životnim dilemama.

Islamska zajednica kao moralni korektiv društva

Govoreći o javnom angažmanu Islamske zajednice, Alibašić je istakao da njeno oglašavanje o društvenim pitanjima ne treba automatski smatrati miješanjem u politiku.

Pitanja pravde, slobode, ljudskog dostojanstva, solidarnosti i odnosa prema najugroženijima, kako je naveo, imaju i moralnu dimenziju o kojoj Islamska zajednica ima pravo i obavezu govoriti.

Ipak, smatra da bi trebala djelovati kao moralni korektiv društva, a ne kao produžena ruka bilo koje političke opcije. Njena vjerodostojnost, prema njegovim riječima, zavisi od dosljednosti principima, a ne bliskosti s političkom moći.

Šta će pokazati uspješnost prvih godina mandata?

Alibašić smatra da je jedna godina prekratak period za procjenu sedmogodišnjeg mandata, ali da bi već tada trebalo biti moguće prepoznati stil rukovođenja i osnovne prioritete novog reisu-l-uleme.

Kao važne pokazatelje izdvojio je ozbiljniju raspravu o budućnosti imamskog poziva, konkretnije uključivanje mladih i žena u život Islamske zajednice te snažniju podršku obrazovanju i intelektualnom radu. Važnim smatra i najavljeno povećanje transparentnosti rada institucija.

Prema njegovoj ocjeni, posebno je važno da članovi Islamske zajednice osjete da je ona zajednica koja ih razumije, sluša i podržava, a ne samo institucija koja od njih očekuje lojalnost i materijalni doprinos.

Alibašić je zaključio da je Islamska zajednica tokom posljednjih tridesetak godina veliki dio energije posvetila obnovi, koja je uglavnom završena, te da je pred njom sada zadatak da više pažnje usmjeri na kvalitet vjerskog života, razvoj relevantne islamske misli i doprinos općem boljitku društva.