Od minimalca u BiH po obroku mogu izdvojiti tek 1,13 maraka

Troškovi života u BiH rastu iz godine u godinu, dok su plaće posljednjih desetak godina gotovo iste.

Prema izračunima udruga potrošača, samo za osnovnu hranu četveročlanoj obitelji potrebno je 450 KM, dok minimalna plaća iznosi 410 KM, a o podmirenju cjelokupne potrošačke košarice, koja iznosi dvije tisuće maraka, većina ne može ni sanjati, piše Večernji list BiH.

Više od pola milijuna građana

Četveročlana obitelj na mjesečnoj razini u prosjeku treba imati samo 60 KM za kruh.

U BiH gotovo 600.000 građana dnevno preživljava s maksimalno 5 KM. Tu poražavajuću socijalnu sliku potvrđuje istraživanje UNDP-ja za 2016., koje je pokazalo kako svaki šesti stanovnik BiH živi s 3 do 5 KM dnevno. Vratimo se na iznos minimalne plaće od 410 KM i četveročlanu obitelj.

Dakle, ako zanemarimo sve ostale troškove, poput režija koje moraju platiti, inače će im isključiti struju i vodu, potom higijenske potrepštine te spomenutih 410 KM podijelimo na trideset dana u mjesecu, četveročlana obitelj dnevno na raspolaganju ima 13,66 KM za tri obroka. Ako taj iznos podijelimo na četiri člana, ispada kako svaki od njih za tri obroka na raspolaganju ima 3,41 KM odnosno 1,13 KM po obroku. U zemlji gdje jedan kruh košta 1,50 KM doslovno za svaki obrok mogu pojesti trećinu kruha i pet do šest dekagrama neke najjeftinije salame. O jogurtu ili mlijeku ne mogu ni sanjati, a voće i meso odavno su postali luksuz. Primjera radi, kilogram junetine košta upravo toliko koliko obitelj ima na raspolaganju za sve sastojke za tri dnevna obroka.

Jedemo najviše kruha

Sve to je nedvosmislen pokazatelj kako nam je hrana skupa, a plaće preniske. U ovom pogledu kudikamo zaostajemo za državama regije, dok je o usporedbi našega i životnog standarda stanovnika EU-a bespredmetno i govoriti. Primjera radi, građani EU na hranu u prosjeku troše 19,4% kućnog proračuna, dok stanovnicima Hrvatske na taj izdatak odlazi oko 30, a onima u Srbiji nepunih 35% plaće.

Činjenica je da, što je neka zemlja siromašnija, njezini građani više troše na hranu, tako da im jako malo ostaje za druge izdatke, dok ih većina o nekim kvalitetnijim robama ili uslugama čak i ne razmišlja. Koliko smo zaista siromašni, posebice u usporedbi s građanima drugih europskih država, potvrđuju i mnoge analize koje su pokazale kako se naša prehrana uglavnom temelji na jeftinijim i “sitim” namirnicama. Tako godišnje u prosjeku pojedemo 110 kg kruha, što je čak tri puta više od količine koju potroši građanin EU. S druge strane, kod nas svaki stanovnik prosječno pojede oko 30, a u Europi 90 kg svježega mesa. Kad je riječ o voću, na naših 60 kg po stanovniku godišnje u EU dolazi čak 300 kg, a slično je i s potrošnjom povrća. Ti podaci i ne začuđuju s obzirom na visinu plaća u BiH, a o visini mirovina i vojsci nezaposlenih da i ne govorimo. •