Portal 072info

Od sindroma kompjuterskog vida pati sve više građana

Zamor, loša koncentracija, bolovi u leđima, glavobolja, peckanje i crvenilo očiju, samo su neki od simptoma kompjuterskog vida, sindroma savremenog društva, poremećaja čiji je osnovni uzrok višečasovno sjedenje za računarom.

sitting

Od takozvanog sindroma kompjuterskog vida, koji može dovesti do oštećenja očiju, a koji je prouzrokovan dugotrajnim gledanjem u kompjuterski monitor, pati sve više građana, upozoravaju doktori.

Tridesetogodišnja Sanja Mandić priča da zbog posla koji radi provodi oko sedam sati za kompjuterom te sve više ima problema sa očima.

“Primijetila sam u posljednje vrijeme poslije dužeg rada ispred računara određene simptome, odnosno probleme, kao što su peckanje u očima, blago crvenilo i titranje ispred očiju, a ponekad čak, poslije dužeg vremena, i blagi bol u unutrašnjosti oka”, pojašnjava ona.

Osim toga, dodaje ova Banjalučanka, gotovo svakodnevno muku muči sa glavoboljama i bolovima u leđima.

“Računari su vrijedan i potreban alat u gotovo svim oblastima rada i obrazovanja. Međutim, po univerzalnom principu – uz sve dobro idu i negativne strane: previše vremena provedenog pred ekranima računara i premalo kretanja stvaraju zdravstvene smetnje”, upozorava doktor Boško Amidžić, načelnik Klinike za očne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Banjaluka.

Osim zbog najčešćih, ali i najozbiljnijih oboljenja očiju koja se javljaju kao posljedica šećerne bolesti, kao i očnog oboljenja – glaukoma, doktor Amidžić navodi da se na očnu kliniku sve češće javljaju i pacijenti sa smetnjama vida prouzrokovanim dugotrajnim neprekidnim radom na računaru. Ističe da je među pacijentima i znatan broj djece koja imaju izražene smetnje s vidom, a koje su posljedica predugog rada na računaru ili igranja video-igrica koje su povezane sa TV prijemnikom ili kompjuterom.

Dodaje da se sindrom kompjuterskog vida manifestuje nejasnim vidom, peckanjem i žuljanjem u očima, što je posljedica sušenja očiju usljed rjeđeg treptanja, te zbog pretjeranog naprezanja vida zbog dugotrajnog rada na blizinu.

“Ovo stanje je veoma rasprostranjeno i kod nas, a pogoršanju tegoba doprinosi rad u prostorijama sa suvim vazduhom, pod vještačkim osvjetljenjem. Na duže staze mogu nastati trajne promjene na površnim dijelovima oka kao posljedica nadražaja i pretjeranog sušenja površine oka. Bol u dubini očiju, glavobolje i brži psihički zamor se javljaju kao rezultat naprezanja očiju neprekidnim radom na blizinu”, pojašnjava Amidžić.

Prema riječima doktora, ovaj sindrom podrazumijeva uglavnom funkcionalne i prolazne smetnje. Međutim, kao i kod drugih vidova iritacije, ukoliko duže traje i ako se ne preduzme liječenje, mogu nastati i trajne promjene na oku.

 “Sigurno je da su računari nezaobilazan dio našeg života i da ćemo ih i dalje i više koristiti. Ono što možemo uraditi da bismo imali što manje smetnji je da u radu pravimo kraće pauze tokom kojih pogled treba sa monitora usmjeriti na daljinu veću od pet metar ili kratkotrajno zažmiriti. Poželjno je da se vodi računa da u prostoriji ne bude suviše topao i suv vazduh, izbjegavati direktnu izloženost strujanju vazduha iz klima-uređaja. Veličina teksta sa kojim radimo ne smije da bude premala, jer to povećava napor pri dužem radu”, pojašnjava Amidžić.

Da bismo što manje naprezali vid i kičmu pri radu na računaru, potrebno je da je monitor postavljen na visinu nešto malo ispod visine očiju pri sjedećem položaju.

“Svjetlost sa prozora ili nekih pomoćnih lampi ne smije da pada na monitor, jer stvara refleksije i smanjuje kontrast slike. Pored toga, poželjno je da prostorija ima prirodno svjetlo, a ako je potrebno vještačko osvjetljenje, bolje su fluorescentne lampe sa ektronskim starterom – prigušnicom, jer ne stvaraju treperenje koje jako zamara oči”, savjetuje doktor.

Dodaje da je i veoma bitno da građani redovno vrše pregled očiju, kako ne bi došlo do težih oboljenja.

“Očni pregledi treba da imaju kontinuitet sa prvim pregledom u dobi od oko tri godine, potom pred polazak u školu, sa 18 godina i obavezno u dobi od 45 godina, kada se počinju koristiti naočare za rad na blizinu. Oboljeli od dijabetesa, glaukoma i nekih drugih oboljenja moraju da vrše preglede i češće”, poručuje načelnik Klinike za očne bolesti.

 1. Vrh ekrana u nivou očiju

2. Oslonac za ruke, ako je potreban

3. Sto oko 70 cm visine

4. Podlaktice grubo horizontalne

5. Stolica sa podesivom visinom sjedišta, kao i za visinu leđa i nagiba

6. Oslonac za noge, ako je potreban

Internet zavisnici

Prema nekim istraživanjima, internet zavisnik je svaka osoba koja provede na mreži više od 38 časova nedjeljno, odnosno oko šest časova dnevno. Zavisnost od interneta najčešće se definiše kao poremećaj sa snažnim posljedicama na socijalno, radno, porodično, finansijsko i ekonomsko funkcionisanje ličnosti. Ipak, prema mišljenju stručnjaka, kompjuterska zavisnost ne stvara nikakav oblik fiziološke zavisnosti, pa je, uglavnom, prolazna pojava.

Treptanje i pauze

Rad za računarom izaziva suvoću oka, jer zbog smanjenog treptanja i položaja trepavica suze brže isparavaju, a dokazano je da osobe koje rade za računarom trepću pet puta manje nego inače. Ako radimo u klimatizovanim prostorima, problem je i veći. Zato se preporučuje češće treptanje. Kod cjelodnevnog rada za računarom predlažu se kratkotrajni prekidi posla na svakih sat vremena. Ako je potreba za pauzama češća, onda je to razlog za specijalistički pregled.

idoc.ba

Podijelite članak