Od smijeha se raste

Samo jedna dobra doza smijeha na dan liječi stres, depresiju, a ponekad i teže bolesti. No, smijemo se rijetko. Srećom, djeca su neiskvarena i na svoju okolinu najčešće reagiraju upravo smijehom.  

Poznata američka terapeutkinja Annette Goodheart kaže: „Djeca do četiri godine smiju se i 500 puta dnevno, dok se odrasli čovjek u prosjeku smije najviše 15 puta”.

Na temelju eksperimenata francuski liječnik Pierre Vachet zaključio je da smijeh stvara unutrašnju toplinu koja kisikom zasićuje sve ćelije tijela, ubrzava obnavljanje tkiva i pomaže u odbrani od mnogih infekcija. A, osim što je smijeh zdrav, neki stručnjaci tvrde da potiče i lučenje hormona rasta.

 Veselje u trbuhu

Neonatolozi smatraju da se dijete počinje smijati ili osmjehivati još u majčinom trbuhu. Pojava osmijeha u prenatalno doba služi za učvršćivanje motorike. To, zapravo, znači da dijete trenira upotrebu mišića za osmijeh. To je automatska vježba i nema nikakve veze s onim što se događa oko njega.

Dijete staro tek nekoliko sedmica često se osmjehuje u snu, ali to ne znači da ga neki prizor iz snova posebno raduje. Radi se samo o nastavku vježbe koju je započelo prije dolaska na svijet, ali oduševljenje kojim roditelji i porodica reagiraju na njegov osmijeh i prve grimase postaje osnova njegova intelektualnog i emotivnog rasta.

Eksperimenti su pokazali da se dijete oko pete sedmice života smiješi kad vidi da mu se približava neko lice, pa čak i ako mu se pokaže model od kartona na kojem su samo nacrtane oči. Stručnjaci tvrde da dijete automatski reagira na takve poticaje, jer se radi o urođenim mehanizmima.

 Osmijeh zadovoljstva

Ako majka na djetetov osmijeh odgovori riječima koje iskazuju zadovoljstvo i nježnost, istovremeno doprinosi njegovom intelektualnom razvoju i pomaže mu shvatiti da se ispred njegovih očiju nalazi neko drugačiji od njega.

U drugoj sedmici života dijete počinje osmijehom izražavati stanje ugode zbog zadovoljavanja osnovnih potreba. Počet će se osmjehivati i na vanjske poticaje ako odrasli budu ohrabrivali njegove prve osmijehe. Tada reagira na vanjske poticaja kao što su majčin glas, zvuk, pokreti i lica u njegovoj blizini.

Pravo glasno smijanje nastupa u trećem mjesecu života, a oko petog mjeseca već razlikuje lica članova porodice i stranaca.

Ko se kada smije

– Novorođenče još ne zna razliku između grimasa i normalnog izgleda, pa se zato smije svim našim izrazima, dok kod djeteta starog tri mjeseca to već nije slučaj. Ali, tek u dobi od osam mjeseci neće se osmjehivati osobama koje ne poznaje.

– Po djetetovom smijehu može se lako procijeniti na kojoj je tački njegov intelektualni razvoj. Dijete od nekoliko mjeseci smije se kada mu roditelj sakrije neki predmet iza leđa i zatim mu ga pokaže.

– Već s osam mjeseci počinje se nezaustavljivo smijati kad šuška vrećicom. Ipak, još ne zna da neki predmet ne nestaje zato što je skriven, niti da vrećica šušti ako je dira. To su za njega sve neočekivani događaji, pa ga zato nasmijavaju.

– Dvogodišnje dijete je upotpunosti vlasnik svoje sposobnosti smijanja, a to se najbolje vidi prema njegovom dobrom raspoloženju.

AVAZ