Od žarulje do interneta: Izumi koji su promijenili cijeli svijet

Na prvu se ne čini jednak po važnosti s jednim telefonom, no plug je uvelike unaprijedio svijet. Prije naprave za oranje tla – pluga, ljudi su sate i sate trošili na obradu zemlje. Tad bi jedva uspjeli posaditi dovoljno hrane za vlastite potrebe, no nakon pojave izuma, hranom su, uvjetno rečeno, mogli i trgovati.

Iako danas možemo juriti automobilima od čak 700 konjskih snaga, ploviti luksuznim krstaricama i letjeti visoko iznad oblaka, nekad to nije bilo moguće. Ljudi su svugdje morali pješice, što je uvelike otežavalo prijenos dobara i robe. Sve se promijenilo izumom kotača. Do danas se ne zna kome se izum može pripisati, ali znamo da su ga koristili još oko 3100 godina prije Krista. Upravo iz tog doba je i kotač koji se nalazi u našem susjedstvu – Sloveniji, a za koji se procjenjuje da je najstariji na svijetu.

Poboljšanje kvalitete života omogućilo je bolje obrazovanje

Nakon što su stoljećima ljudi radili sve kako bi olakšali i poboljšali ljudski život, preživljavanje i posao, mnogi su obrazovani ljudi smatrali kako bi trebalo početi i na obogaćivanju znanja i sposobnosti širih masa, a ne samo odabranih. Jedan od izuma koji je za to zaslužan bio je tiskarski stroj. Iza tiskane riječi najvjerojatnije stoji Johannes Gutenberg. Navodno je svoj izum, iz 1430-ih napravio spajajući tehnologije za proizvodnju vina i ulja s dostignućima koje je Marko Polo u 13. stoljeću prenio iz Kine.

Pisanu riječ, s obzirom na to da rijetki čitaju knjige, zamijenile su poruke na našim mobilnim telefonima. Danas stanu u ruku, i možemo ih nositi i koristiti bilo gdje, bilo kad i bilo kako. U 19. stoljeću, pak, situacija je bila drugačija. Alexander Graham Bellponukan Morseovim telegrafom, poželio je “žicom” prenijeti pravi glasovni razgovor.Uspio je u tome 1870 – ih, a nedugo zatim, također po uzoru na telegraf, uslijedili su izumiradija i televizije.

Kotač je djelomično izgubio svoj sjaj izumom Jamesa Watta 1769. godine. Gospodin Watt je na temelju stroja Thomasa Newcomena iskoristio snagu pare i izumio parni stroj. Parni je stroj tada ‘prilijepljen’ na brodove i vlakove, a nenadmašno je ubrzao protok ljudi, robe, usluga i – informacija.

Brzina je brzo postala imperativ

Brojni su mozgovi bili zaintrigirani idejom umjetnog svjetla uz pomoć struje, no zasluge su se pripisale Thomasu Alvi Edisonu, za izum žarulje. Staklena žarulja kroz koju prolazi struja nije bila jedini izvor svjetla tada. Plinske lampe bile su jednako učinkovite, no prednost je u žarulji bila upravo njena infrastruktura i spoznaja na koji način struja može putovati do svakog mjesta na svijetu.

Postoje neke vrste mehaničkih računala iz 19. stoljeća, no pravo, elektroničko računalo, izum je 20. stoljeća. Svi se sjete “podrumskih” i “garažnih” priča Billa Gatesa i Steve Jobsa, no istina je – svijet je nezamisliv bez izuma osobnog računala, ali i bez “sveprisutnog” i “sveznajućeg” interneta.

Američka je vojska još 1960-ih godina razvila TCP/IP protokol, koji su planirali koristiti za vojne svrhe i znanstvena istraživanja. No, danas se na internetu može postaviti i pronaći gotovo sve.

Vječni strah – hoće li se strojevi okrenuti protiv ljudi?

Mnogi od izuma koji su mijenjali svijet i danas se koriste, u manje ili više izmijenjenim oblicima. Bez većine njih život ne bismo mogli zamisliti, a mnoge bi stvari bile teže, sporije, kvalitativno i kvantitativno slabije.

Većina se sociologa brine oko interneta, za kojeg smatraju da previše izolira i distancira ljude. Internet je specifičan izum. Pruža toliko individualnosti, informiranosti i različitih mogućnosti, ali je istovremeno i uzrok usamljenosti.

U zadnje vrijeme se, pak, sve više strahuje od znanosti i tehnologije koje nezaustavljivo napreduju. Mnogo je onih koji su uvjereni da će strojevi i roboti toliko evoluirati da će se u konačnici okrenuti protiv ljudi. Drugi, pak, smatraju da se tako nešto ne može dogoditi.