Odlazak stanovništva zaslužuje vanrednu sjednicu Predsjedništva BiH

Problem odlaska mladih ljudi iz BiH zahtijeva sazivanje hitne, vanredne sjednice Predsjedništva države, smatra dugogodišnji bh diplomata, bivši ambasador naše zemlje u Indiji, Sabit Subašić. Mladi ljudi na isti način i iz istih razloga napuštaju i Tomislavgrad, i Zenicu, Prijedor i Banja Luku, jedan od najvećih problema BiH rijedak je primjer konsenzusa članova Predsjedništva, pa tematsku sjednicu Predsjedništva smatra normalnim potezom.

– Koliko vidim, svaki od njih uporno u pojedinačnim istupima ukazuje na veliki problem odlaska mladih i “brain drain” (gubljenje školovanih ljudi, op.a). Sva trojica alarmiraju, opravdano, ali zar nije onda normalno da imamo hitnu reakciju!? Zar nije normalno da se Predsjedništvo BiH, na konkretan način, u skladu sa svojim nadležnostima, suoči sa ovim problemom – pita se Subašić.

Strateški dokument

On ističe da bi, u pripremi sjednice, od Ministarstva za civilne poslove i drugih institucija trebalo zatražiti odgovarajuće analize i prijedloge, te sa drugim državama obaviti konsultacije.

– Rezultat ove proširene, vanredne sjednice trebao bi biti strateški dokument sa mjerama i zadacima. Smatram da čak svako eventualno zaduživanje u cilju zaustavljanja odlaska mladih ima puno veće opravdanje nego bilo koje drugo – pojašnjava Subašić, pozivajući članove Predsjedništva da na ovaj način afirmiraju svoju poziciju u domaćim, ali i institucijama EU, te da bez odlaganja preuzmu svoju historijsku odgovornost.

Na jedan od ključnih problema države, koji uvijek ostaje u sjeni dnevnopolitičkih događaja, godinama već upozorava magistar elektrotehnike, Adnan Fehratbegović. Adnan je otac četvero djece. Njegov Abdullah, trostruki prvak FBiH u matematici, iako je još učenik osnovne škole, razmišlja o odlasku iz države.

Odlazak 200.000 osoba

– Istraživanja govore da je za podizanje i obrazovanje osobe, u prosjeku, potrebno barem 100.000 KM. Radi se o troškovima školovanja, hrane, odijevanja, prijevoza, sa brojem djece raste potreba za veličinom stambenog prostora, veći su režijski troškovi porodice … Imajući to u vidu, kao i podatke EUROSTAT-a o preko 200.000 izdatih prvih boravišnih dozvola za državljane BiH u zadnjih sedam godina, možemo reći da je BiH utrošila preko 20 milijardi KM u obrazovanje i podizanje naraštaja koji je u ovom periodu napustio zemlju – kaže Fehratbegović, te dodaje da su manja naplata poreza, manja potražnja na tržištu i gubljenje ogromnog potencijala u budućnosti, posljedica ovakve demografske katastrofe.

Uređena zakonodavstva

Fehratbegović pojašnjava da država ima niz mogućnosti, koje se primjenjuju u zemljama EU koje se sa problemom nataliteta takođe suočavaju. – Putem natalitetnih politika države olakšavaju budućim roditeljima kroz dječije doplatke, Njemačka, na primjer, za jedno dijete izdvaja 250-300 eura, zatim progresivnih stopa oporezivanja ličnih dohodataka kroz koje su sa većim brojem djece manji doprinosi na platu, sufinansira se i bavljenje djece sportom. U zemljama EU imamo uređena zakonodavstva koja pružaju osjećaj sigurnosti i jednakosti svakom građaninu, a ulaganje u obrazovanje i zdravstvo su nemjerljivo veća. Kao roditelj četvero djece volio bih to vidjeti i u BiH – ističe Fehratbegović.

Avaz

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE