Odmor ispod minimuma i odbija se od plaće

Mada Zakon o radu propisuje minimalno 20 radnih dana godišnjeg odmora, ovo se poštuje samo u javnom sektoru i nekim većim privatnim kompanijama. Dosta radnika u realnom sektoru bude uskraćeno za ovo pravo i dobije ukupno pet ili deset radnih dana odmora za cijelu godinu, što je izraženo posebno u trgovini i ugostiteljstvu.

Raširena pojava

Pritom, često se radnicima od plaće odbija odlazak na godišnji odmor, a regres im je samo misaona imenica.

“Imam 15 dana odmora. Naravno, tu spada i vikend. Ne narađujem taj odmor, ali mi se odbije od plaće”, kazala nam je jedna od radnica u trgovini u Sarajevu.

Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata trgovine BiH, kaže da je u ovom sektoru generalno raširena pojava da se koristi samo jedna sedmica u sezoni odmora, dok potpredsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedin Šatorović upozorava da su tamo gdje nema sindikata, radnici osuđeni na milost i nemilost.

“Upitno je radno vrijeme, radna sedmica traje više od 40 sati i ne plaća se prekovremeno. Kršenje zakona dešava se i kod korištenja godišnjeg odmora”, dodao je Šatorović.

Da uposleni ne dobiju 20 radnih dana odmora, kazao nam je i predsjednik Sindikata tekstila, kože, obuće i gume BiH Ramiz Omanović.

Situacija u kršenju radničkih prava i u ovom segmentu ista je i u RS i u FBiH.

Mali poduzetnici

“Imate lepezu zloupotreba korištenja godišnjeg odmora od dijela poslodavaca. Najkritičnije je kod malih poduzetnika, gdje ljudi rade za najnižu plaću, imaju jedan-dva slobodna dana mjesečno, a dobiju pet ili deset dana godišnjeg odmora i to je to. Ljudima se računaju subote i nedjelje u odmor, a ne bi smjelo. To je prisutno u trgovini, građevinarstvu, poljoprivredi, tekstilnoj industriji”, kazala je Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS.

Nismo se uspjeli izboriti 

Muhamed Pašukanović, glavni federalni inspektor rada, napominje da, prema novom Zakonu o radu, ova inspekcija ima nadležnost samo nad većinski državnim firmama, gdje je sve u redu, ali da iz iskustva može reći da se u privatnom sektoru ne poštuju prava na godišnji odmor.

“Ili ga radnici ne dobiju nikako ili dobiju ispod minimuma. Radnik, ako tako neće, može ići, razmišljanje poslodavca je da ima na birou ko hoće. Nažalost, nismo se uspjeli izboriti s tim problemom. Poslije rada nacrno, taj teren je najlošiji. Borimo se za one osmice koje su bile u Evropi prije 150 godina, osam sati rada, osam sna i osam odmora”, ističe Pašukanović.

Akta.ba