Odmor u Hrvatskoj među najskupljim na Mediteranu, jeftinije u Španiji, Grčkoj…

Šta reći… Odmor u Hrvatskoj među najskupljim na Mediteranu, jeftinije u Španiji, Grčkoj… Jedino su cijene francuskih i italijanskih hotela i restorana iznad evropskog prosjeka, i to deset i 6,9 posto.

“Trebalo bi napravit grupu za nas domaće siromahe: Apartmani do 50 eura u sezoni. Ima nas kojima ne trebaju luksuzne plahte, veš-mašine i slično.

Samo želimo malo guštat u moru sa svojom djecom par dana. Dosta Hrvata radi za minimalac.

Ne želim nikoga uvrijediti i ko uloži u apartman, dapače, neka to i naplati. Ali, što je s nama koji ne tražimo luksuz?”, iskreno se u Facebook grupi Apartmani do 50 eura prije nekoliko dana zapitao jedan potencijalni domaći turist.

Je li mu se posrećilo i je li našao svoje mjesto na jadranskom suncu za manje od 50 eura po danu, ne zna se, ali nema sumnje da mnogi građani, suočeni s jadranskim cijenama, slično razmišljaju.

Naravno da za odmor na Jadranu treba i dvostruko više novca nego prije korone, uviđaju i oni koji, za razliku od gospodina s početka teksta, na odmoru žele dašak luksuza.

I Britanci se raspisali o cijenama na Jadranu: Objavili listu gdje je najskuplje u Hrvatskoj Eurostat je tako zabilježio da su cijene hotela i restorana u Hrvatskoj, koje su 2019. bile niže od prosjeka Evropske unije gotovo 18 posto, u sljedeće četiri godine u odnosu na taj prosjek porasle 16 posto.

Pri tome, to je bio i najveći skok cijena u cijeloj Evropskoj uniji. Istovremeno, u konkurentnim mediteranskim zemljama cijene hotela i restorana od 2019. do 2024. pale su prema tom istom evropskom prosjeku dva posto.

U prošloj, pak, godini cijene su u hrvatskim hotelima i restoranima uza sve poraste bile 4,6 posto ispod evropskog prosjeka, ali i 4,1 posto više od prosjeka mediteranske konkurencije.

Upravo to bode oči Evropljanima, naviklima da ih u Hrvatskoj čekaju relativno niske cijene i uglavnom niže nego doma, a svakako žulja i domaće goste, pogotovo što bi na odmoru kod većine mediteranskih susjeda mogli proći s manje novca.

Jedino su cijene francuskih i italijanskih hotela i restorana iznad evropskog prosjeka, i to deset i 6,9 posto. Iako Hrvatska za tim prosjekom i dalje zaostaje, visinom hotelskih i ugostiteljskih cijena u 2024. za sobom je ostavila i Španiju, i Portugal, i Grčku, i Kipar, i Maltu, a pogotovo Crnu Goru, Tursku i Albaniju.

Pri tome, rast cijena na hrvatskom Jadranu nije zaustavljen ni ove godine. Dok su cijene hotelskog smještaja u mediteranskim zemljama Evropske unije rasle prosječnih 3,9 posto, u Hrvatskoj rast iznosi 4,6 posto.

U prvoj polovini ove godine više su poskupjeli jedino francuski (8,4%) i grčki hoteli (6,7%). Očito, gledano iz perspektive gostiju skromnijeg novčanika, na hrvatskom Jadranu sve je manje opcija.

Međutim, s tržišne strane, smatra analitičarka dr. Sanja Čižmar, konkurentnost hotelskog smještaja u Hrvatskoj i dalje nije ugrožena.– Budući da u Hrvatskoj ima relativno malo hotela, potražnja je i dalje velika.

Potom, u zadnjem srednjoročju intenzivno se investira u hrvatskim hotelima, posebno u sastavu hotelskih korporacija, i vidljivo je da hoteli u koje je investirano nemaju problema s punjenjem – kaže dr. Čižmar.

– No zabrinjava rast cijena u domaćim restoranima, koji je u prvih šest mjeseci ove godine čak 75 posto veći od prosječnog rasta cijena restorana u mediteranskim zemljama članicama Evropske unije.

Naime, dok su cijene restorana u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci rasle 8,6 posto, kod njih je povećanje cijena iznosilo samo 4,9 posto.

Pri tome, i lani su cijene u našim restoranima rasle natprosječno, 10,2 posto, dok je prosjek za druge mediteranske EU zemlje svega 4,2 posto.

Upitno je je li ovakav intenzivni rast cijena restorana u Hrvatskoj opravdan rastom ulaznih troškova ili povećanjem kvalitete pružanjem odgovarajućeg doživljaja gostu.

Odlazi li gost iz restorana zadovoljan, odnosno ima li percepciju niske vrijednosti za novac koji je platio? Ugostiteljska ponuda važan je dio ukupne turističke ponude i snažno utječe na ukupnu percepciju Hrvatske kao konkurentne turističke destinacije – upozorava sagovornica Večernjeg.

Koliko se situacija promijenila, jasno je svakom koga put nanese na Jadran, dovoljno je zaći u bilo koju trgovinu, a posredstvom agencije Novasol doznajemo kako bi prošao da za odmor izabere nekog od konkurenata hrvatskog turizma.

Ako izuzmemo troškove prevoza, uglavnom povoljnije. Recimo, porodica s dvoje djece koja bi se u špici sezone odlučila za apartmanski smještaj blizu mora po noćenju bi u Hrvatskoj trebala izdvojiti od 145 do 175 eura.

U Italiji i Španiji apartman sličnog ranga i pozicije platio bi 150 do 190 eura. Za razliku, u Turskoj će mu za sličnu ponudu trebati sto do 130 eura, manje novca trebat će mu i za odmor u Crnoj Gori, dok u Albaniji, recimo, može proći već za 80 eura.

Odluči li se četveročlano društvo za nešto intimnije, samostalnu kuću za odmor, u Hrvatskoj će u prosjeku platiti od 260 do 350 eura, u Italiji i Španiji od 270 do 370 eura, dok će se u Turskoj kuća sličnog komfora i lokacije naći od 200 do 270 eura, a u Albaniji će cijena rijetko preći 220 eura.

Hrvatska, kažu u Novasolu, i po svakodnevnim troškovima na odmoru spada u viši cjenovni razred. Dok će gost večeru u restoranu srednje kategorije kod nas platiti od 20 do 30 eura, u Turskoj, primjerice, može proći s 15-20 eura.

– Cijena kompleta ležaljke i suncobrana na hrvatskim plažama često doseže 25 ili čak 30 eura dnevno. U spomenutoj Turskoj cijene su deset do 15 eura, a slično je i u Albaniji te na nekim dijelovima crnogorske obale – uporedili su u Novasolu.

Velika većina hrvatskih građana u konačnici će, kao i svake godine, ipak izabrati domaće more. Putuje se nikad više, a samo lani domaćih je turista bilo čak tri miliona.

No ona najvažnija brojka, o turističkoj potrošnji, koja će pokazati kako su Hrvati podnijeli jadranske cijene, znat će se tek na kraju godine.

Podaci o fiskaliziranim računima u prvoj polovini godine posredno potvrđuju rast cijena. Do kraja juna u djelatnostima turizma i ugostiteljstva fiskalizirano je, naime, četiri posto više računa nego u istom razdoblju lani, koliko je iznosio i plus u broju gostiju, dok je njihova vrijednost porasla 13 posto.