Ograničavaju li nas korona-mjere i kada možemo očekivati povratak normalnom životu?

Pandemija je promijenila živote ljudi, a za sobom donijela i brojna ograničenja i mjere koje se moraju poštovati da bi se suzbila zaraza. Sve to utječe na mentalno zdravlje ljudi i dovodi do toga da su u velikoj mjeri uplašeni i iščekuju kraj ove situacije. Shodno tome, postavlja se pitanje kada se zapravo možemo početi vraćati normalnom životu?

Nošenje maski, držanje distance i pojačana higijena ruku su glavne epidemiološke mjere kojih se svi građani BiH moraju pridržavati kako bi na taj način učinili sve što je do njih da ne ugroze svoje, ali ni zdravlje drugih ljudi.

Upravo je na području oba entiteta (Federacija BiH i Republika Srpska) zaštitna maska postala sastavni dio našeg outfita i bez nje ne možemo ući u bilo koji zatvoreni objekat, javni prijevoz, ali ni boraviti napolju ukoliko se nalazimo u grupi ljudi s kojima ne možemo držati distancu.


Osim toga, upravo je ta fizička distanca teško bila prihvatljiva ljudima u našoj državi s obzirom na to da je bh. mentalitet prepoznatljiv po prisnosti i gostoljubivosti, pa je nedostatak takve vrste kontakata doprinio jednoj vrsti otuđenosti, ali i stvaranja straha i predrasuda da će nam “tamo neka osoba” prenijeti virus.


Također je bilo nezamislivo otputovati u neku drugu zemlju na odmor bez posebnih mjera zaštite ili uslova. Otići na neki javni događaj, koncert, sportski događaj, pogledati film ili predstavu je gotovo nemoguće s obzirom na to da nije dozvoljeno da u zatvorenom prostoru boravi više od 50, a na otvorenom od 100 ljudi.

Individualne mjere zaštite su najvažnije

Pomoćnik ministra zdravstva Federacije BiH Goran Čerkez u razgovoru za Klix.ba je naglasio da su upravo te individualne mjere (nošenje maske, distanca i pranje ruku) najvažnije i najosnovnije.

“Još jedna stvar koja je jako bitna je ta da mi u slučaju malaksalosti i bilo kojeg respiratornog simptoma ne trebamo vagati jesmo li bolesni ili ne, već da se obratimo ljekaru i ostanemo kući. Te iste mjere se trebaju primjenjivati u fabrikama, kafićima i zatvorenim prostorima te osigurati što manji kontakt, te omogućiti pristup dezinfekciji, kao i obavezno nositi maske, držati distancu i prati ruke. Posebno je važno obratiti pažnju na to da se ne boravi u velikim grupama u tim prostorima ili da se drži dovoljan razmak”, kazao je Čerkez.

Osim toga, Čerkez je podsjetio i na mjere koje se odnose na socijalne ustanove, a gdje je, između ostalog, u staračkim domovima zabranjena posjeta ili su negdje one prilagođene.

“To je izuzetno bitno jer i socijalne ustanove nose rizike, pogotovo kada govorimo o starijoj dobi koja je ranjiva. Imamo i niz drugih preporuka vezano za škole što je jako bitno, međutim, određeni broj roditelja se žalio na posjete socijalnim ustanovama u kojima borave i djeca s poteškoćama s razvojem i izdali smo Rješenje da se one mogu organizovati adekvatan plan i poduzeti sve sigurnosne mjere u takvim slučajevima”, pojasnio je Čerkez.

Goran Čerkez (Foto: Klix.ba)

Shodno navedenim mjerama i ograničenjima, mnogi ljudi se suočavaju s posljedicama po mentalno zdravlje, a Čerkez je ističe da je ipak najteži period iza nas i da se to odnosi na “lockdown”, kada smo svi bili zatvoreni u kućama, a svaki izlazak vani bio dozvoljen samo ukoliko je opravdan i neizbježan.

Kako je dodao, samim “otvaranjem” stvorile su se neke nove perspektive, ali je ostala činjenica da se još dugo nećemo vratiti normalnom životu.

“Mi se još dugo nećemo vratiti normalnom životu, ali ipak trebamo gledati i druge prilike, a to je da možemo šetati u prirodi, imamo mogućnosti ponovnog rada i da treba prihvatiti da su one u nekom izmijenjenom obliku upravo zato što se moraju nositi maske i držati distanca. Jednostavno, moramo se naučiti tako živjeti. Nešto što je normalno za neke kulture poput onih sjevernih u Evropi (skandinavskih) u kojima nema bliskosti kao u našoj i zbog toga nas to previše dotiče jer smo mi narod koji se voli grliti i ljubiti, jako smo srdačni i upravo je mentalitet taj koji nam stvara problem i utječe na naše mentalno zdravlje. U drugim društvima nije problem jer su ljudi naučili da žive na određenim distancama”, kazao je Čerkez.

Zaštita mentalnog zdravlja prioritet

Poštujući važnost mentalnog zdravlja, Čerkez je dodao da su zbog toga donesene odluke da u školu obavezno krenu učenici do četvrtog razreda osnovnih škola kao i to da se otvore obdaništa u Federaciji BiH.

“Upravo zbog važnosti druženja, socijalizacije, komunikacije i svih vještina koje su bitne za razvoj mentalnog zdravlja. Dakle, mi kontinuirano mislimo o tome i pripremamo dodatne usluge za poboljšanje te oblasti s obzirom na to da ćemo morati imati dugoročne intervencije jer postoji mogućnost da će to biti i godinu, dvije nakon što se završi ova kriza. Imat ćemo velike posljedice i mi smo toga svjesni”, kazao je Čerkez i dodao:

“Ovo je idealan trenutak za ministarstva obrazovanja i takve ustanove da zaposle psihologe jer su nam potrebi ne samo za djecu, već i za nastavnika i roditelje. Uloga psihologa u ovoj situaciji je iznimno velika i svi bi trebali shvatiti da osim traume koju doživljavamo kroz koronavirus, bude se i vraćaju traume iz rata, kao i one transgeneracijske koje se prenose s generacije na generaciju kao posljedica, još uvijek, rata”.

Na kraju razgovora naš sagovornik je dodao da upravo kao društvo moramo uložiti maksimalne napore kako bi olakšali sve ove dane dok traje kriza zbog koronavirusa.

“Također, sve vlade i ministarstva zdravlja i obrazovanja bi morali zaštititi mentalno zdravlje ljudi kako ova situacija ne bi ostavljala dalje posljedice. Prije svega treba uzeti u obzir dodatne okolnosti koje otežavaju ionako težak period, a koje se odnose na navedene preživljene traume”, zaključio je Čerkez.

Klix.ba