Portal 072info

Oko 200 optuženika u ZDK-u kaznu zatvora odslužilo radom za opće dobro

Ministarstvo pravosuđa i uprave Zeničko-dobojskog kantona, kao alternativnu krivičnu sankciju, rad za opće dobro na slobodi realizira od 2014. godine te je u tom periodu oko 200 presuda kazne zatvora zamijenjeno radom za opće dobro – izjavio je za Fenu stručni saradnik za oblast pravosuđa i izvršenje krivičnih sankcija Amer Krđalić.

Pojašanjava da se zatvorska kazna radom za opće dobro može zamijeniti samo u slučaju presuda do godinu dana.

“Za takvu kaznu potreban je i pristanak optuženog. Zakon propisuje da je to minimalno deset, a najduže 90 radnih dana, koliko rad za opće dobro iznosi za maksimalnu kaznu od godinu dana zatvora”, kaže Krđalić, dodajući da za četiri dana zatvora osuđeni jedan radni dan radi na slobodi za opće dobro.

Ministarstvo je dužno, od dana pravosnažnosti presude, u roku od godinu dana da je i izvrši. Ministarstvo ima potpisan ugovor sa 20-ak firmi u kojima ti zatvorenici rade. Uglavnom su to, navodi Krđalić, javna komunalna preduzeća, ali ima i udruženja građana.

Poslodavci su, dodaje, bez obzira na potpisane ugovore u početku bili skeptični spram dolaska osuđenika u svoje radno okruženje. Najbolja saradnja je sa Šumskim-privrednim društvom Zavidovići (ŠPD), koje ih prihvata u svojim općinskim poslovnicama.

“Tako se zna desiti da neko ko je osuđen za sječu i krađu drva, odrađuje kaznu upravo u ŠPD-u pa taj rad ima i psihološki efekt na nekog ko je krao šumu. Sada, tokom izvršenja kazne, on sadi drveće i pomaže tim ljudima pa vidi i kako je raditi takav posao”, podvlači Krđalić.

Osuđenici su dužni izvaditi ljekarsko uvjerenje o sposobnosti za rad, a poslodavci su dužni samo da ih osiguraju od eventualnih povreda na radu. Oni nemaju pravo na bilo kakvu finansijsku naknadu.

Krđalić napominje da je za mnoge to ujedno i prvo radno okruženje, jer ih je većina bila nezaposlena u vrijeme izricanja sankcije. Tako imaju mogućnost da steknu radnu naviku te se u budućnosti i zaposle.

“Povjerenici su u 99 posto slučajeva dali pozitivno mišljenje za njihov rad. U slučaju da ne izvrše obavezu radom za opće dobro, ponovo idu na sud pa se ta kazna, srazmjerno neodrađenom periodu, zamjenjuje kaznom zatvora”, naglašava Krđalić.

Ovakav način izvršenja kazne donosi i velike uštede budžetu Federacije BiH, jer se računa kako samo jedan dan boravka osuđenog u zatvoru državu košta više od 100 KM. Tako je za presude u ZDK-u 2017. godine ostvarena ušteda od 234.000 KM, a i za prošlu bi godinu ušteda mogla iznositi oko 200.000 KM.

Krđalić ističe kako je prošle godine pristiglo samo osam takvih presuda, od kojih su u potpunosti izvršili samo jednu, tri su u toku, a dvije će biti realizirane uskoro. Preostale dvije u planu su da budu realizirane do aprila ove godine.

“Najpovoljnije su bile prve dvije godine. Tako smo 2014. godine imali 80, a godinu kasnije 75 presuda, nakon čega je uslijedio pad. Godine 2016. bilo je 23, isto toliko i 2017., dok je 2018. godine bilo samo osam. Sudovi su bili obaviješteni da više ne dostavljaju takve presude, zbog kadrovske nepopunjenosti u Ministarstvu”, navodi Krđalić i dodaje da će uskoro ponovo obavijestiti sudove da im šalju takve presude, pa se očekuje i ponovno povećanje.

FENA

Podijelite članak
  • 13
    Shares