Oko 23 hiljade zaposlenih u bh. institucijama bez povećanja plata

Prema procjenama sindikata, oko 23.000 zaposlenih u institucijama BiH uskraćeno je za približno 25 miliona KM zbog neispunjenog obećanja o povećanju plata, jer državni budžet za 2025. godinu još nije usvojen. Budžet je trebao biti predložen u oktobru prošle godine i važeći od 1. januara, ali je BiH zbog političkih neslaganja već devet mjeseci na privremenom finansiranju.Sindikati su zbog toga podnijeli krivične prijave protiv članova Predsjedništva BiH i Vijeća ministara. Neizvjesno je finansiranje opštih izbora 2026. godine jer Centralna izborna komisija mora imati odobrena sredstva najkasnije do kraja ove godine.Budžet je postao poluga pritiska i u vezi sa prijevremenim izborima za predsjednika RS u novembru, nakon oduzimanja mandata Miloradu Dodiku. Upitna su i sredstva za sedam državnih institucija kulture, koje bez podrške ostaju bez mogućnosti rada.Bez budžeta nema novih projekata, ograničene su investicije, reforme, zapošljavanje i napredak u EU integracijama. Državno tužilaštvo potvrdilo je da je zaprimilo krivičnu prijavu sindikata i da će nadležni tužilac provjeriti navode.Hitna sjednica na kojoj će se ponovo raspravljati o budžetu zakazana je za utorak, 23. septembar. U posljednjih 25 godina državni budžet na vrijeme je usvojen samo pet puta: 2004., 2005., 2006., 2007. i 2012. godine.Tri državna sindikata terete odgovorne za nesavjestan rad u službi. Prijave su podnesene protiv ministra finansija Srđana Amidžića, predsjedavajuće Vijeća ministara Borjane Krišto i članova Predsjedništva.Zaposleni tvrde da nova osnovica plata od 631,50 KM, koju je Vijeće ministara usvojilo za 2025., još nije primijenjena, pa se i dalje obračunava po osnovici od 600 KM iz 2024. godine. Predsjednica Sindikata radnika Uprave za indirektno oporezivanje Ana Mrnjavac navodi da su zaposleni „oštećeni za iznos koji su zaradili“, uz ocjenu da su nadležni prekršili sve rokove.Proces usvajanja budžeta prati politički „ping pong“ između Predsjedništva i Vijeća ministara. Predsjedništvo je 19. avgusta predložilo budžet od oko 800 miliona eura; za su glasali Željko Komšić i Denis Bećirović, protiv je bila Željka Cvijanović.Prethodna dva prijedloga nisu dobila podršku članova Predsjedništva iz Federacije BiH jer je Ministarstvo finansija insistiralo da se iz budžeta izmiruje entitetski dug RS prema slovenačkoj firmi Viaduct od oko 57 miliona eura. Dug je u međuvremenu izmiren nakon odluke visokog predstavnika koji je sredinom jula naložio isplatu.Predstavnički dom je 1. septembra vratio prijedlog na doradu uz obrazloženje da nije dovoljno strukturiran, a potom je Predsjedništvo 10. septembra zadužilo Vijeće ministara da u roku od pet dana dostavi dorađeni prijedlog. Vijeće je 17. septembra saopštilo da je sve zakonske procedure ispoštovalo i da je na Predsjedništvu da prijedlog uputi u Parlament.Napetosti su eskalirale i oko finansiranja prijevremenih izbora za predsjednika RS. CIK je 28. avgusta raspisao izbore, ali Ministarstvo finansija i trezora BiH nije transferisalo 6,4 miliona KM do 12. septembra.Ministar Srđan Amidžić odbio je da potpiše odluku o prenosu sredstava, dok je njegov zamjenik Muhamed Hasanović potpisao u skladu sa zakonom; međutim, Amidžić odbija da ovjeri dokument pečatom, čime se blokira izvršenje i pokretanje javnih nabavki.U prijedlogu budžeta, koji nije javno dostupan, poznato je da se predviđa finansiranje sedam državnih institucija kulture sa 12 miliona KM, što je sporno za predstavnike vlasti iz RS-a koji tvrde da je kultura entitetska nadležnost. Takođe je planirano povećanje izdvajanja za Oružane snage BiH od oko 28 miliona KM te sredstva za izmirenje duga BHRT-a prema Evropskoj radiodifuznoj uniji od oko 20 miliona KM.Za opšte izbore 2026. godine, visoki predstavnik je 17. jula odlučio da se iz dobiti Centralne banke izdvoji 112 miliona KM za digitalizaciju izbornog procesa, ali su budžetska sredstva za redovno finansiranje procesa i dalje neophodna do kraja 2025., kako bi CIK do marta 2026. raspolagao potrebnim novcem.Ekonomista Marko Đogo ocjenjuje da su budžeti u BiH prije svega političko pitanje, jer se trogodišnji okvir planira kroz pregovore i raspodjelu po političkim linijama. „Budžet se ne sastavlja s dugoročnim razvojnim ciljem, već kao plan potrošnje. Sve se svede na ‘ovo je moje – ovo je tvoje’, bez jasne logike i dinamike rasta“, kaže Đogo.Ishod hitne sjednice 23. septembra odrediće da li će državne institucije izaći iz režima privremenog finansiranja, hoće li povišice biti isplaćene i da li će ključne obaveze — od finansiranja izbora do podrške kulturi i javnom servisu — dobiti pravni i finansijski okvir. U suprotnom, lanac blokada prijeti da potraje i u posljednjem kvartalu godine.