Oko 23 posto mališana u BiH ima neki vid atipičnog razvoja

Nevladina organizacija EDUS (Edukacija za sve) u saradnji sa UNICEF-om i USAID-om organizovala je dvodnevnu edukativnu konferenciju stručnog kadra “Postignuća i perspektive u oblasti unapređenja ranog rasta i razvoja djece: rana detekcija i rana intervencija” gdje je, između ostalog, poručeno da oko 23 posto mališana u Bosni i Hercegovini ima neki vid atipičnog razvoja, javlja Anadolu Agency (AA).

Konferencija je okupila 70 pedijatara, pedagoga, odgajatelja i drugih stručnjaka u oblasti ranog rasta i razvoja.

Danas, drugog dana konferencije, održana je edukacija za stručnjake koji će učestvovati u terenskom istraživanju u okviru studije “Naučna validacija razvojnih bihevioralnih skala II” koju provode u okviru projekta “Unapređenje statusa djece s poteškoćama u BiH” uz finansijsku podršku USAID-a programa podrške marginaliziranim grupama.

Radi se o naučnoj studiji koja će obuhvatiti preko 1.400 djece do šest godina i njihovih roditelja u svrhu naučne validacije ovog instrumenta. Također, radi se o prvom naučnom instrumentu razvijenom na području Balkana namijenjenom praćenju ranog rasta i razvoja djece, te detekcije odstupanja u razvoju.

Nirvana Pištoljević, izvršna direktorica nevladine organizacije EDUS (Edukacija za sve), podsjetila je da je drugi dan konferencije posvećen edukaciji za stručnjake koji će učestvovati u terenskom istraživanju.

“Na nivou BiH ćemo da uradimo jedno od najvećih naučnih istraživanja što se tiče djece, razvoja djece, djece sa poteškoćama u razvoju. Što se tiče sistemskog rješenja na tome aktivno radimo već četiri godine”, pojasnila je Pištoljević.

Podsjetila je da je juče, prvog dana konferencije, predstavljena pilot studija efikasnosti idejnog koncepta sistema centara za rani rasz i razvoj razvijenog kroz multisektorsku saradnju resornih ministarstava, UNICEF-a i EDUS-a te će biti prezentovane ključne lokacije širom zemlje u okviru projekta “Unapređenje servisa rane intervencije u BiH” koji provode uz podršku UNICEF-a BiH.

Tokom studije prikupljeni su podaci informacije o radu sa djecom u centrima za rani rast i razvoj gdje ću upućena djeca kod kojih su detektovana odstupanja.

“Sa njima se aktivno radilo šest mjeseci na ranoj intervenciji. Naučno smo dokazali efektivnost, dakle napredak kod sve djece. Tu imamo ljude koji su to prezentovali iz cijele BiH. Studija je urađena u gradovima kao što su Tomislavgrad, Tuzla, Foča, Prijedor, Banjaluka, Mostar, Sarajevo…”, izjavila je Pištoljević.

Međutim, kako je kazala, nažalost, status ove djece u državi još uvijek nije riješen.

“Trenutno se borimo da nađemo način da 150 mališana ima neki vid intervencije, rada koji je njima potreban zato što znamo da se 90 posto mozga razvije do pete godine. Što znači, što uradimo do pete godine, to ima najjači efekat za razvoj”, istakla je Pištoljević.

Ne postoji tačan podatak koliko se djece sa poteškoćama nalazi u BiH.

“Još uvijek nemamo dobre studije, još uvijek nemamo uvezane sisteme koji bi mogli da prate. Međutim, mogu reći jedan zabrinjavajući podatak. Mi smo testirali više od 1.500 djece od rođenja do šeste godine, prateći njihov razvoj. Kada smo uradili analizu ustanovili smo da oko 23 posto mališana u BiH ima neki vid atipičnog razvoja što je jako zabrinjavajuće. To je veliki procenat djece”, naglasila je Pištoljević.

Ali, prema njenim riječima, oni rade na ukazivanju na bitnost rane stimulacije, otkrivanja i bitnost sistemskog naučno dokazanog rada sa djecom.

Pištoljević je ukazala i na problem inkluzije djece sa poteškoćama.

“To nije riješeno i to je ogroman problem. Nama fali inkluzija. Mi inkluziju imamo zakonski na papiru od 2004. godine. Nama je cilj, pored usavršavanja i kreiranja sistema rane detekcije, prepoznavanja odstupanja u razvoju i kreiranja te neke rane intervencije do šeste godine, osnaživanje inkluzivnog sistema, dakle, škole, školski sistem, da svaka ustanova, bez obzira da li je to dječiji vrtić, opšta škola može da ima alate i sredstva, način i znanje kako da uključi svako dijete da radi sa njima”, poručila je Pištoljević.

Anadolija