Oko 400 miliona KM poticaja godišnje ode bez ikakvog efekta: Spašavanje poljoprivrede ili kupovina glasova?

Analiza domaće poljoprivrede pokazuje našu hroničnu zavisnost od uvoza hrane, ali i nekoliko tačaka u kojima Bosna i Hercegovina ostvaruje solidne poljoprivredne rezultate.

Godišnje uvezemo poljoprivrednih proizvoda, začnije hrane, u vrijednost od 3,5 milijarde KM. Istovremeno domaća poljoprivreda uspijeva da izveze tek oko 1,1 milijardu KM. Tako vanjskotrgovinski deficit BiH poljoprivredno-prehrambenom sektoru iznosi 2,4 milijarde KM, što znači da izvozom pokrijemo manje od trećine uvoza, pokazuju podaci Vanjskotrgovinske komore BiH. 

Šta nam nedostaje i šta je najslabija tačka sektora?

Najkritičnija tačka poljoprivredno-prehrambenog sektora BiH jeste to što nemamo primarnu proizvodnju niti visok stepenom prerade hrane. Kada tome dodamo i nerazvijeno domaće stočarstvo, jasno je da uvozimo osnovnu hranu, poput mesa, sira i žitarica. Istovremeno izvozimo sirovine niske dodane vrijednosti, odnosno primarne proizvode, poput svježeg i smrznutog voća, a ne voćnih sokova ili džemova. 

Nedostaju nam moderne klaonice koje ispunjavaju stroge EU standarde, kao i organizovan ugovoreni otkup i plasman, poljoprivrednih proizvoda. Državni poticaji ne prate realne potrebe poljoprivrednika, poput subvencija na goriva i đubrivo. Nedostaju nam skladišta i hladnjače za čuvanje povrća, kao i široka primjena modernih agrotehničkih mjera.

Glavna izvozna tržišta. Avaz

Nedostaje nam krovna državna strategija koja bi poljoprivredu tretirala kao razvojnu i sigurnosnu politiku, a ne kao socijalnu granu za održavanje ruralnih područja.

Truli sistem poticaja

Iako se iz raznih budžeta u BiH izdvoji skoro 400 miliona KM za poticaj poljoprivrednoj proizvodnji, efekti su skoro nikakvi a poljoprivreda stagnira ili nazaduje. Poljoprivrednici već godinama upozoravaju da se poticaji dijele na nezakonit način, nerjetko onima koji nisu proizvođači.

Nekadašnji ministar poljoprivrede Jerko Lijanović, služi zatvorsku kaznu i za nezakonitu podjelu poticaja. Ministar je u zatvoru ali se malo šta izmjenilo u sistemu podjele poticaja po stranačkoj ili koruptivnoj liniji.

U Republici Srpskoj je najviše kritika na račun nezakonite dodjele koncesija na poljoprivredno zemljište. Dobiju ga stranački jurišnici, koji ga za desetostruku cijenu podiznajmnjuju farmerima.

Za 400 miliona KM godišnje bismo mogli izgraditi klaonice, skladišta hladnjače i garantovati organizovan otkup i izvoz. To je upravo ono što poljoprivrednici najviše ističu, ukinite poticaje i dajte nam garanciju otkupa po fer cijeni.

Šta su nam potencijalne prednosti?

Domaća poljoprivreda se najviše oslanja na proizvode koji imaju bazu u domaćoj sirovini ili tradicionalnim kooperantskim mrežama, poput malina i ostalog jagodičastog voća, svježe šljive, kruške i jabuke, te određene kategorije povrća.

Mliječna industrija ima također izvozni potencijal na tržištima regije, prvenstveno kroz plasman mliječnih preraževina poput pavlake, sira, putera, dok u mesnoj industriji izvozimo prerađevine i gotove proizvode od mesa peradi.

Nasuprot tome, Bosna i Hercegovina najviše uvozi meso i mesne prerađevine, kojih uvezemo čak 720 miliona KM, dok izvezemo tek oko 140 miliona KM. U ogromnim količinama uvozimo svježe svinjsko i goveđe meso za potrebe prerađivačke industrije i prodaje.

Druga kritična kategorija su voće i orašasti plodovi sa uvozom od 333 miliona KM, naspram izvoza od tek 92 miliona KM. Pored tropskog voća koje ne možemo proizvesti, uvozimo čak i kulture koje odlično uspijevaju na našem podneblju. Takođe, izrazito smo zavisni od uvoza žitarica, pšenica i kukuruz, koje su osnova za stočnu hranu. Najviše poljoprivrednih proizvoda izvozimo u EU i zemlje regije, odakle i dolazi najviše uvezene hrane, pokazuju podaci VTK BiH.