Online svijet i lokalne vlasti: Mnoge vlade u BiH i dalje bez profila na društvenim mrežama

Društvene mreže pružile su mogućnost lokalnim samoupravama da se na posve novi način povežu i komuniciraju s javnošću. Međutim, platforme koje bi trebale vezu između građana i vlasti učiniti efikasnijom i transparentnijom, prilično su pale u BiH.

Naše vlade ili nemaju ili jedva da imaju tek jednog do dva uposlena čovjeka koji vode digitalne komunikacije.

Ukoliko se upustite u pretragu javnih uprava na Facebooku, Twitteru, Instagramu i drugim srodnim platformama, vjerovatno nećete pronaći mnoge od njih. Druge su pak pokrenule svoje stranice, ali čini se da služe samo tome da tek tako postoje. Nikakve podatke, informacije i objave nećete pronaći na ovim stranicama.

Tek pojedine vlade su aktivne na društvenim mrežama, ali ako im, recimo, uputite upit putem Facebooka, mogli biste se načekati da dobijete odgovor. Tu dolazimo do manjka uposlenih na poslovima održavanja stranica.

“Ne koristimo društvene mreže”, fraza je koja mnogima stavlja upitnik iznad glave jer, kako je danas moguće ne biti dio online svijet.

Ograničeni resursi

U BiH je sve moguće, pa i činjenica da mnoge kantonalne vlade u našoj zemlji apsolutno ne koriste društvene mreže za komunikaciju sa svojim građanima.

“Vlada Zeničko-dobojskog kantona ne koristi društvene mreže za promociju rada i komunikaciju s javnošću, jer bi 24/7 prisustvo na društvenim mrežama iziskivalo angažiranje dodatnog ljudstva za potrebe upravljanja ovim komunikacijskim kanalom, a što je suprotno opredjeljenju Vlade da zapošljavanje u javnoj upravi svede na minimum”, odgovorili su nam iz Vlade ZDK.

Na sreću, premijer i ministri u ZDK imaju svoje lične profile na društvenim mrežama koje koriste za promociju rada i aktivnosti svojih resora, dok ZDK ima svoju internet stranicu www.zdk.ba koja okuplja informacije o radu Vlade i resornih ministarstava. Skupština ZDK također nema profil ni na jednoj društvenoj mreži.

“Građani svoje upite mogu slati putem e-pošte, na koje se odgovara u skladu sa zakonskim rokovima”, dodali su iz Vlade ZDK.

Sličan odgovor dobili smo i iz Vlade TK gdje su dvije osobe angažovane na poslovima informisanja i odnosa s javnošću.

“Imajući u vidu ograničene ljudske resurse, te potrebe i angažman kojeg iziskuje prisustvo na društvenim mrežama, Vlada Tuzlanskog kantona nažalost nema svoje službene profile niti otvorene ove kanale komuniciranja. Kada je u pitanju online platforma, Vlada TK ima svoju službenu web stranicu putem koje plasira sve relevantne informacije”, kazali su nam iz Vlade TK.

Tako i Vlada TK komunicira s građanima putem web stranice, a govore nam da sedmično zaprimaju pet do deset upita građana po raznim osnovama.

“Vlada je svjesna komunikološkog potencijala društvenih mreža, ali zbog ograničenih resursa nismo u prilici otvarati ovaj oblik komunikacije. Smatramo da se otvorenom profilu mora posvećivati dužna pažnja, te da je, ukoliko nema mogućnosti za adekvatno ažuriranje, stalno unapređenje i odgovaranje na postavljena pitanja, bolje nemati profile na društvenim mrežama. Otvaranje ovog kanala komuniciranja, a nakon toga njegovo površno održavanje, moglo bi nanijeti više štete, nego donijeti koristi imidžu institucije”, ističu iz Vlade TK.

Vladu KS prati 36.000 ljudi na Facebooku

Najboljom pozicijom može se pohvaliti Vlada Kantona Sarajevo koja ima zaposlena četiri stručna savjetnika za informisanje, a kojima je u opisu posla i komunikacija s građanima putem društvenih mreža.

Vlada i Skupština Kantona Sarajevo imaju registrovane i aktivne profile na Facebooku, Twitteru i Instagramu, a na kojima svakog dana zaprima između 10 do 250 upita, u ovisnosti od dešavanja u KS.

“Najčešća komunikacija se ostvaruje prilikom objave javnih poziva za dodjelu sredstava iz Budžeta KS i u vrijeme isplate različitih vidova naknada. Većina građana dobije odgovor na upit isti dan, dok je za neka složenija pitanja upućena ministarstvima potrebno nekoliko dana”, kazali su nam iz Vlade KS.

Profili sarajevske vlade su ujedno i najpraćeniji. Facebook stranica Vade KS ima više od 36.000 pratitelja, čime je posao na održavanju digitalnih komunikacija dodatno otežan uposlenicima.

Foto: Screenshot

Ostale kantonalne vlade uglavnom su bez društvenih mreža, osim Vlade Unsko-sanskog kantona koja ima aktivne profile na Facebooku, Twitteru i YouTubeu.

Profile na svim popularnim mrežama ima i Vlada Republike Srpske koja je također prilično aktivna u online svijetu.

Kako saznajemo, u Vladi RS-a rade tri službenika na poslovima odnosa s javnošću, uključujući i vođenje društvenih mreža. Međutim, otvaranjem službenih kanala Vlade RS-a na društvenim mrežama, nije došlo do zapošljavanja novih radnika.

U prosjeku se na dnevnoj bazi na stranicama Vlade RS-a pusti 15 objava, što nije slučaj na stranicama drugih javnih uprava.

“Digitalna komunikacija postala je neizbježan element za svakodnevnu, pravovremenu i društveno odgovornu institucionalnu komunikaciju koja ide u korak sa razvojem novih informacionih tehnologija. Društvene mreže građanima pružaju lakši pristup aktivnostima, novim zakonskim prijedlozima, strategijama, odlukama, mjerama i preporukama koje donosi Vlada Republike Srpske i omogućavaju građanima učešće u donošenju odluka iznošenjem mišljenja, kritika i pohvala. Uspostavljanjem digitalnih kanala Vlade Republike Srpske poboljšana je i ubrzana komunikacija sa građanima, koji su benefite ovog vida komunikacije prepoznali i sve češće ga koriste, čemu svjedoči i sve veći broj upita, kao i komentara i reakcija na objavama. Upotreba digitalnih kanala postala je neizostavan metod komunikacije za sve aktivne učesnike u javnom dijalogu. Praćenje tehnološkog razvoja digitalnih kanala i iskorištavanje njihovih potencijala obaveza su svih profesionalnih timova za komunikaciju. Vlada Republike Srpske opredijeljena je i u narednom periodu za nastavak unapređenja digitalne komunikacije sa građanima, institucijama i drugim učesnicima u društvenom i političkom životu Republike Srpske, regiona i svijeta”, kazali su nam iz Vlade RS-a.

Foto: Screenshot

Nedavna analiza Udruženja studenata odnosa s javnošću Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu pokazala je da su bh. institucije nevidljive na društvenim mrežama. Od ukupno 182 tijela zakonodavne i izvršne vlasti na nivou države, entiteta i Distrikta Brčko, koliko su studenti obuhvatili istraživanjem, samo 26 institucija imale su profile na Facebooku.

Studenti su zaključili da institucije nemaju verifikovane profile, što dovodi do kreiranja različitih lažnih stranica, ne objavljuju sadržaj prilagođen ovim stranicama, te ne nude nikakvu interaktivnost poput videozapisa, animacija i sličnog multimedijalnog sadržaja.

Prema analizama vlasti u razvijenijim zemljama, u online svijetu uspijevaju doseći do većeg broja građana, što doprinosi razvoju transparentnosti i povećanja povjerenja javnosti u djelovanje i funkcionalnost uprave, što je nužno potrebno u BiH.

Klix.ba