Opasnosti koje vrebaju iz plastike: Kako se zaštititi?

Iako je plastika u mnogome olakšala život, pokazalo se da negativno djeluje na okoliš, na zdravlje našeg planeta, a može i direktno negativno djelovati na ljudsko zdravlje.

U PROŠLOM stoljeću plastika je jako promijenila način života. Danas je sveprisutna. Iako je u mnogome olakšala život, pokazalo se da negativno djeluje na okoliš , na zdravlje našeg planeta, a može i direktno negativno djelovati na ljudsko zdravlje.

Plastika, unatoč svojoj praktičnosti, sadrži različite štetne kemikalije kao što su bisfenol A i ftalati, aditivi i spojevi koji narušavaju hormonsku ravnotežu kod ljudi i životinja. Tijekom vremena kemijski se dodaci ispuštaju u okolinu. Te kemijske tvari nisu nedjeljivi dio kemijske strukture te se izlučuju iz ambalaže i tako prelaze na hranu i piće. Toplina utječe na odvajanje kemikalija. Proces otpuštanja, odnosno prelaska toksičnih kemikalija u hranu i piće ubrzava se i povećava zagrijavanjem, primjerice na suncu ili pohranjivanjem toplih napitaka. Prelazak se ubrzava i ako na plastičnoj ambalaži postoje mala oštećenja ili ogrebotine što se kod uporabe svakodnevno događa. Kemijski sastav namirnica također može ubrzati proces. To se događa primjerice kod pohranjivanja ukiseljene hrane, primjerice kiselih krastavaca, ali i vina. Isto tako tvari iz hrane mogu prijeći u plastiku te pritom izazvati različite kemijske reakcije koje mogu biti otrovne za organizam. Deterdženti mogu izazvati dodatne kemijske reakcije. Prelazak ftalata, najštetnijih spojeva u plastici, u hranu događa se već u procesu proizvodnje prilikom korištenja plastičnih rukavica i pakiranja u folije.

Kemikalije djeluju kumulativno i njihov utjecaj na tijelo i okoliš nije do kraja poznat. Mala djeca i još nerođene bebe najosjetljiviji su zbog faze najintenzivnijeg razvoja i važno je da ih ne izlažemo djelovanju plastike. BPA (bisfenol A) sadrže pojedine plastike tipa 3,6 i 7, ima estrogena svojstva i remeti hormonsku ravnotežu te je prema izvještaju FDA 2010. godine proglašen kao opasna tvar za zdravlje beba i djeca. Prije dvadesetak godina zabranjena je uporaba određene vrste plastike u izradi dječjih bočica. Ipak u nekim zemljama neke vrste plastike koje sadrže opasnu kemijsku tvar BPA koriste se i dalje u izradi igračaka za djecu i nekim preparatima za dojenčad. Toksična plastika koristi se i kao unutrašnja obloga limenki za sokove i konzervi za hranu. PTFE (politetrafloroetilen) poznat kao teflon, uz dobra obilježja, također je opasan jer je u izradi tava i drugih posuda za pečenje prevučen plastikom.

Hormonska neravnoteža izazvana dugotrajnim korištenjem štetne plastike može izazvati razvoj mnogih bolesti, primjerice poremećaje u ponašanju, alergiju, astmu, oštećenje jetre, autoimune bolesti i dr. Uz poznavanje oznaka manje opasne plastike (2 – HDPE, PE-HD i 5 – PP), preporuka za održanje zdravlja je vraćanje nepakiranoj hrani, staklenkama i keramičkom posudama, staklenim poklopcima, keramičkim tanjurima, omatanju u papir i platno.

Tipovi plastike:

1 – PET: ambalaža za jednokratnu uporabu s mogućnošću ispuštanja teških metala , kemikalija koje remete hormonsku ravnotežu, a može sadržavati i kancerogene spojeve

2 – HDPE ili PE-HD: plastika s najmanjom vjerojatnošću ispuštanja kemikalija u vodu i piće

3 – PVC: najčešće korištena plastika za izradu boca za piće, pri višekratnoj uporabi ispušta kemikalije koje remete hormonsku ravnotežu

4 – LDPE ili PE-LD: većinom se koristi za izradu plastičnih vrećica za namirnice, ne ispušta kemikalije u vodu

5 – PP: stabilna, bijele boje ili poluprozirna, koristi se za izradu boca i čašica za mliječne proizvode

6 – PS: najčešće se koristi za izradu čašica i ambalaže za jednokratnu uporabu, npr. za kavu, brzu hranu, pri višekratnoj uporabi ispušta kancerogenu tvar stiren

7 – OTHER ili PC – sadrži i izlučuje BPA, koristi se za izradu boca i posuda za spremanje hrane.

bh-index.com

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE