Opet se oživljava priča o “Mini Šengenu”: BiH da se priključi Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Albanij

Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH na čijem čelu je ministar Staša Košarac, kako saznaje Fokus.ba, Vijeću ministara BIH otišla je informacija u koje se poziva da se BiH priključi inicijativi tzv. Mini Šengen. Traži se da se ona po usvajanju proslijedi i Predsjedništvu BiH.

„Mini Šengen“ je pokrenut potpisivanjem Deklaracije o namjerama o uspostavljanju „Mini Šengena“ Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije na trilateralnom skupu u Novom Sadu, Srbija, 9-10. oktobra 2019. godine. Ova deklaracija je za cilj postavila da čitav region Zapadnog Balkana počne da funkcioniše na četiri ključne slobode Evropske unije. Predmetna inicijativa ima za cilj da olakša, ili u potpunosti liberalizuje trgovinu robama i uslugama, te omogući slobodno kretanje ljudi i kapitala između ovih zemalja.

Treba naglasiti da se i prošle godine na političkom nivou vodila rasprava o priključenju BiH “Mini Šengenu”, no neki su bh. zvaničnici izrazili rezervu prema ovoj inicijativi. Tako je ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković izjavila da od momenta kada je potpisano Zajedničko regionalno tržište u okviru Berlinskog procesa, a koje su također bazirane na četiri slobode, “tzv. Mini Šengen je praktično idejno izgubio na značaju, s obzirom da je Zajedničko regionalno tržište u okviru Berlinskog procesa, praktično objedinilo obim svih modaliteta tržišnog povezivanja na Zapadnom Balkanu”.

Predsjedništvo BiH je na sjednici održanoj u septembru prošle godine pozdravilo inicijativu ili proces koji već ide između Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije.

-Zadužili smo Vijeće ministara BiH da napravi analizu svih sporazuma koje BiH ima sa EU i u regionu, da se napravi analiza šta to znači za BiH, koje su štete, koristi i eventualne opasnosti. Ta analiza će biti dostavljena u roku od 30 dana do danas. Gospodin Dodik je predlagao da već danas pristupimo Mini Šengenu, ali to nismo usvojili već smo zatražili kompletnu analizu i to je na kraju jednoglasna odluka sva tri člana Predsjedništva BiH – izjavio je tada član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

Skoro 10 mjeseci nakon toga, Košarac ponovo oživljava ovu ideju te šalje Vijeću ministara i Predsjedništvu BiH informaciju u kojoj stoji da inicijativa „Mali Šengen“ stremi prosperitetu u regionu Zapadnog Balkana i da predstavlja stabilan osnov za privlačenje investicija u region, te da svi pokazatelji navode na postupanje usmjereno ka donošenju odluke o pristupanju BiH ovoj inicijativi.

Kao prednosti koje bi BIH imala pristupanjem ovoj inicijativi, Košarac navodi olakšan i unapređen protok roba – unapređenje administrativne i tehničke infrastrukture na ključnim graničnim prelazima, smanjenje necarinskih barijera i čekanja – unificiranje dokumentacije koja prati protok roba – unapređenje trgovinskih veza, unapređenje standarda elektronskog sistema – uspostavljanje regionalnog elektronskog sistema za prihvatanje i obradu dokumentacije koja prati trgovinu roba, unapređenje mobilnosti građana zemalja Zapadnog Balkana – omogućavanje putovanja sa ličnim kartama, unifikacija i evropsko standardizovanje procedura izdavanja radnih dozvola, uzajamno priznavanje profesionalnih kvalifikacija.

Dodatne prednosti za BiH su, navodi Košarac, modernizacija sistema plaćanja i unapređenje protoka kapitala, unapređenje investicionog potencijala i investicione klime sa ciljem ekonomskog rasta i otvaranja radnih mjesta, unapređenje konkurentnosti kroz približavanje standardima EU u svim prethodno navedenim oblastima što dovodi do umanjenja strukturne neravnoteže zemalja Zapadnog Balkana i EU, ispunjavanje obaveza iz procesa pristupanja EU, potencijal za ubrzanje rasta BDP-a i jačanje ekonomskih veza na Zapadnom Balkanu je osnovna pretpostavka Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan.

-Do ostvarivanja prvih rezultata inicijative „Mini Šengen“ došlo je nakon sastanka tri lidera (Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija) koji su održani u video formatu, usljed izbijanja pandemije COVID-19, dana 30. oktobra 2020. godine. Dogovoreno je da počevši od 10. novembra 2020. godine: građani tri države prelaze granicu samo sa ličnim kartama, ostvareno je slobodno kretanje radne snage, ubrzane su carinske formalnosti na granicama tri države – navodi se u ovoj informaciji.